Električni autobusi u Zadru donose ekološki iskorak i modernizaciju javnog prijevoza

Liburnija d.o.o. postavlja standarde u lokalnom prijevozu s ciljem da postane prvi izbor građana i posjetitelja. Sigurnost, kvaliteta usluge i ekološka odgovornost vode ih u stvaranju održive mobilnosti za grad Zadar i njegove prigradske jedinice. U skladu s tim, planira zamijeniti dio svoje flote dizelskih autobusa modernim vozilima na električni pogon, čime će značajno smanjiti emisiju štetnih plinova i poboljšati kvalitetu zraka u gradu.

Sukladno strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske i Prometnom masterplanu Sjeverne Dalmacije, Liburnija kontinuirano poboljšava kvalitetu usluga, uvodi nova vozila i smanjuje štetan utjecaj na okoliš. Njihova vozila pridonose smanjenju emisija CO2 i pružaju ekološki prihvatljive opcije za sve putnike.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je 24. studenog 2024. godine Poziv za nabavu vozila na alternativni pogon namijenjenih javnom gradskom i prigradskom linijskom prijevozu, a rok za podnošenje projektnih prijava je 30. svibnja 2025.

– Riječ je o autobusima na električni pogon. Dobili smo kvotu od deset autobusa i sada je raspisan javni natječaj. Prikupljamo dokumentaciju te se nadam da ćemo u roku od mjesec dana predati projekt. Na inicijativu grupacije javnih prijevoznika u Republici Hrvatskoj zaključili smo da nema svrhe nabavljati autobuse bez infrastrukture i punjača. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kontaktiralo je Ministarstvo gospodarstva te ćemo paralelno raditi na nabavi infrastrukture i novih autobusa – kazao je direktor Liburnije Slobodan Erslan.

Pozivom je unaprijed određenim prijaviteljima – operaterima javnog gradskog prijevoza i poduzećima za komunalne djelatnosti – omogućeno korištenje bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 143 milijuna eura.

Cilj je modernizacija autobusnog prometa kroz nabavu novih niskopodnih vozila na električni pogon ili vodik. Očekuje se da će Liburnija d.o.o. Zadar u svom projektnom prijedlogu zatražiti sufinanciranje nabave deset električnih autobusa, uz procijenjene prihvatljive troškove od oko sedam milijuna eura.

– Ovo je ogroman iskorak. Već smo iz europskih fondova obnovili 70 posto našeg voznog parka, no ovo će biti najnovija tehnologija i potpuno električni autobusi. Bit će to veliki plus, kako za Liburniju, tako i za grad Zadar i naše korisnike. Imali smo tri opcije – minibuse, klasične autobuse od 12 metara i zglobne autobuse. Odlučili smo se za klasične jer ih već imamo u floti – pojasnio je Erslan.

Pojedini prijavitelj može ostvariti maksimalan iznos financiranja od 45,5 milijuna eura. Financijska sredstva za ovaj poziv osigurana su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, unutar poglavlja REPowerEU.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture realiziralo je niz projekata kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., s ciljem povećanja mobilnosti, sigurnosti prometa i ekološke održivosti. Ugovoreno je 85 projekata ukupne vrijednosti preko 2,5 milijarde eura, što je omogućilo modernizaciju cestovne i željezničke infrastrukture, unapređenje javnog prijevoza te bolju povezanost hrvatskih regija.

U deset gradova nabavljeno je 412 novih autobusa, a u Zagrebu i Osijeku osigurana su sredstva za obnovu tramvajske mreže i nabavu novih tramvaja. Nastavljena je i modernizacija željezničkog prijevoza kroz nabavu 21 elektromotornog vlaka, od kojih je većina već u prometu, dok je u tijeku razvoj baterijskih vlakova.

Gradovi su poboljšali prometnu infrastrukturu kroz projekte cestovnih rekonstrukcija, izgradnju nadvožnjaka i biciklističkih staza. Pelješki most i prateća infrastruktura omogućili su teritorijalnu povezanost juga Hrvatske, dok su novi cestovni pravci, poput državne ceste DC403 i vodičke obilaznice, smanjili prometne gužve i povećali sigurnost.

Modernizacija željezničke infrastrukture obuhvaća 27 projekata, od kojih je većina financirana europskim sredstvima, uključujući rekonstrukciju dionica na Mediteranskom koridoru i koridoru RH1. Osigurana su sredstva za dodatne projekte modernizacije i elektrifikacije pruga, a planira se izgradnja ili obnova 267 kilometara željezničkih pruga do 2029. godine.

Povećana je sigurnost prometa kroz modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza i rekonstrukciju opasnih prometnih točaka, dok se značajna sredstva ulažu u razvoj lučke infrastrukture i unutarnjih plovnih putova kako bi se osigurala bolja prometna povezanost i gospodarski razvoj obalnih i otočnih područja.