Ninčević započeo otvorene dijaloge s građanima: Rješenje problema 10.000 parkirnih mjesta bez opterećenja gradskog proračuna

Mladen Ninčević, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zadra, sinoć je u hotelu A’mare organizirao prvi od pet otvorenih dijaloga s građanima, usmjerenih na osam ključnih tema za razvoj grada. Prvi dijalog bio je posvećen aktualnim problemima – nedostatku parkirnih mjesta i zelenih površina – s ciljem uključivanja zajednice u pronalazak rješenja.

“Ovo je početak demokracije u Zadru. Gradonačelnik mora biti u direktnoj komunikaciji s ljudima i raditi s njima na rješavanju problema,” istaknuo je Ninčević pred okupljenim građanima Voštarnice i okolnih kvartova.

Više od 10.000 novih parkirnih mjesta bez troška za proračun

S obzirom na to da Grad nema dovoljno sredstava za izgradnju parkirališta, Ninčević je predstavio plan koji uključuje dvije mogućnosti financiranja, a obje bi bile realizirane bez korištenja proračunskih sredstava.

Prva opcija uključuje izgradnju garaža na gradskom zemljištu, gdje bi vlasnici stanova mogli kupiti svoja parkirna mjesta po cijeni od sedam do osam tisuća eura. Ninčević je istaknuo da su već obavljeni razgovori s bankama o modelu financiranja koji bi omogućio građanima otplatu parkirnog mjesta kroz kreditne linije na deset godina.

“Razgovarao sam s bankama i spremni su financirati kupnju parkirnih mjesta jer su iznosi relativno niski. To bi omogućilo građanima da postanu vlasnici svojih parkirnih prostora, a pritom Grad ne bi morao trošiti svoj proračun.”

Druga opcija oslanja se na privatne investitore koji bi financirali izgradnju garaža, a građani bi ih koristili uz primjerenu mjesečnu naknadu.

Parkiranje kao gorući problem grada

Ninčević je podsjetio kako problem parkiranja u Zadru proizlazi iz urbanog planiranja iz prošlog stoljeća, kada nije bilo predviđeno da će svaka obitelj imati dva automobila.

“Kad su se zgrade gradile prije 50 godina, nitko nije mogao predvidjeti ovakav porast broja automobila. Danas se suočavamo s tim izazovom i moramo pronaći rješenje. Moj cilj je da zajedno s građanima odlučimo koje su lokacije prioritetne i koji model financiranja najbolje odgovara njihovim potrebama.”

Ova tema pobudila je velik interes okupljenih građana, koji su postavljali pitanja i predlagali vlastite ideje. Ninčević je naglasio da će se konačne odluke donositi putem anketa, u kojima će stanovnici moći izraziti svoje potrebe i preferencije.

Ravnoteža između urbanog razvoja i očuvanja okoliša

Osim parkiranja, Ninčević je govorio i o potrebi povećanja zelenih površina u Zadru. Smatra da bi urbanistička rješenja trebala uključivati održive pristupe, s naglaskom na balans između razvoja i zaštite okoliša.

“Zadar mora biti grad u kojem se može kvalitetno živjeti. Moramo naći rješenja koja će zadovoljiti potrebe građana, ali istovremeno očuvati prirodne resurse i javne prostore.”

Istaknuo je važnost dugoročnog planiranja koje će unaprijediti kvalitetu života građana. Naglasio je kako rješenje ne smije biti samo funkcionalno, već i estetski i ekološki prihvatljivo.

„Proveli smo kratku analizu mogućih lokacija za izgradnju podzemnih etaža. Prednost takvog rješenja je što bi svi automobili bili smješteni u podzemnim garažama, dok bi površinski dio ostao zelen i uređen s dodatnim sadržajima za djecu. Zamislite da izađete iz svog stana i umjesto parkiranih auta, dočeka vas park, igralište i uređene šetnice. Takav način planiranja poboljšao bi kvalitetu života svih građana. U četiri godine mogli bismo postići značajan napredak u realizaciji ovog projekta,” zaključio je Ninčević.

Nastavak dijaloga s građanima

Ovo je bio prvi u nizu od pet planiranih dijaloga, kroz koje će Ninčević sa sugrađanima raspravljati o osam ključnih tema za budućnost Zadra.

“Gradonačelnik mora služiti građanima, a ne donositi odluke iz ureda, bez komunikacije s ljudima. Zato ćemo ovakve susrete organizirati redovito, jer samo zajednički možemo doći do najboljih rješenja.”

Građani traže rješenja za parking i sudbinu javnih prostora u gradu

Na javnoj tribini posvećenoj urbanističkim pitanjima, građani su aktivno sudjelovali u raspravi o rješavanju problema parkiranja, mogućnostima subvencija za svoja parkirna mjesta te budućem razvoju ključnih javnih prostora u gradu. Među najvažnijim temama izdvojili su se prijedlozi za financiranje parkirališnih mjesta, upravljanje prostorom bivše vojarne Franka Lisice odnosno Novog kampusa te budućnost parka Žmirići.

Subvencioniranje parkirnih mjesta – moguća rješenja

Jedan od sugrađana istaknuo je zabrinutost zbog moguće potpune komercijalizacije parkirališnih mjesta.

“Mislim da bi trebalo ostaviti dio parkinga gratis jer neće svi moći plaćati”, rekao je, naglašavajući da bi se trebala uzeti u obzir financijska situacija građana koji nemaju mogućnost kupnje parkirališnog mjesta.

Ninčevič je odgovorio da bi se trebalo razmotriti više modela financiranja, kako bi parkirališna mjesta bila dostupna i onima s nižim primanjima.

“Postoji opcija subvencija za socijalno ugrožene, a postoji i model financiranja na rate kroz duži period, primjerice na 10 ili 20 godina, slično kreditima za stanove. Grad može ući u pregovore s bankama kako bi se osigurali što povoljniji uvjeti, bez visokih kamata koje bi opteretile građane”, rekao je.

Dodao je kako je ključno osigurati pravedne kriterije za dodjelu subvencija.

“Ne može biti arbitrarnog odlučivanja tko dobiva potporu, već se moraju postaviti jasni kriteriji – primjerice, prihodovni cenzus ili status obitelji. Cilj je da oni koji imaju stvarnu potrebu dobiju pomoć, a ne da se pogoduje pojedincima ili određenim interesnim skupinama”, istaknuo je.

Također je naglasio da je važno izbjeći scenarij u kojem se svi troškovi prebacuju na građane, dok Grad i država ne preuzimaju dio odgovornosti.

“Ako Grad zarađuje na koncesijama za parkirališta, onda dio tih sredstava treba vratiti građanima kroz subvencije ili dugoročnije financiranje”, zaključio je.

Park Žmirići – treba li žrtvovati zelene površine za školu?

Jedna od najvažnijih tema tribine bila je budućnost parka Žmirići, koji se prostire na 70 tisuća kvadratnih metara. Grad je predložio da se 15 tisuća kvadratnih metara tog prostora iskoristi za izgradnju škole, što je izazvalo podijeljene reakcije među građanima i ekološkim udrugama.

Ninčević je zauzeo jasan stav – nije protiv izgradnje škole, ali smatra da se mora ozbiljno razmotriti koliko bi taj projekt narušio ekološku i društvenu vrijednost parka.

“Ne može se ići linijom manjeg otpora i uzeti 15 tisuća kvadrata parka bez da se detaljno analizira postoje li druge opcije. Razumijem potrebu za školom, ali nije rješenje da svaki put kad nam treba neka nova infrastruktura posegnemo za zelenim površinama”, rekao je.

Naglasio je kako bi se trebale razmotriti alternative.

“Je li moguće iskoristiti neki drugi gradski prostor? Je li moguće školu graditi na način da se minimalno zadire u park? Jesu li napravljene sve moguće analize i konzultacije s građanima? Ne smijemo si dopustiti da donesemo odluku koja će se kasnije pokazati kao loš kompromis”, rekao je.

Također je istaknuo važnost očuvanja zelenih površina u urbanim sredinama.

“Parkovi nisu samo ukras grada, oni su vitalni za kvalitetu života građana. Ovaj prostor je jedan od rijetkih većih zelenih prostora u našem gradu, i moramo biti svjesni što znači izgubiti ga. Jednom kad se betonira, nema povratka. Zato, ako postoji i najmanja mogućnost da se škola smjesti negdje drugdje, treba to ozbiljno razmotriti”, poručio je.

No, istovremeno je naglasio da se ne smije ignorirati potreba za školom.

“Ako je to doista jedina opcija, onda se projekt mora provesti s maksimalnim poštovanjem prema okolišu, uz što veće očuvanje zelenih površina i participaciju građana u odlučivanju”, zaključio je.

Bivša vojarna – neiskorišten potencijal ili prostor budućnosti?

Rasprava se dotaknula i pitanja bivše vojarne Franka Lisice, koja je trenutno u vlasništvu Sveučilišta, ali pod gradskom upravom. Građani su izrazili nezadovoljstvo što taj prostor stoji neiskorišten, dok u gradu nedostaje parkirnih mjesta te nekih ostalih sadržaja.

“Građani trebaju imati glavnu riječ u odlučivanju o tom prostoru. Ako postoji volja da se on iskoristi za potrebe grada, ne vidim kako bi država mogla stati na put tome. No, ključno je da se definiraju jasni planovi, kako ne bismo završili s još jednim prostorom koji propada”, rekao je Ninčević.

Poručio je da se takvi prostori ne smiju prepustiti stihijskoj privatizaciji ili političkim igrama.

“Grad se mora aktivno postaviti u pregovorima sa Sveučilištem i državom kako bismo osigurali da taj prostor služi interesima građana, a ne da završi kao još jedan zatvoreni kompleks koji nitko ne koristi”, rekao je.

Građani traže konkretnija rješenja i transparentnost

Tribina je pokazala da građani žele sudjelovati u oblikovanju svoga grada i traže konkretne odgovore na ključna pitanja. Rasprava je bila intenzivna, a poruka jasna – urbanistički razvoj mora biti planiran s dugoročnom vizijom i u suradnji s građanima, a ne vođen kratkoročnim interesima.