Sociolog Sven Marcelić: “Zadar je već dugo u stanju urbanog kolapsa, dobrim dijelom zbog desetljeća neplanske gradnje koja se samo nastavila u tranziciji”

Pad broja birača u središnjim kvartovima, nekontrolirano širenje bez urbanističkog plana i gubitak gradskih funkcija – Zadar se, prema riječima zadarskog sociologa dr. sc. Svena Marcelića, nalazi u stanju urbanog kolapsa.

U objavi na društvenim mrežama, sociolog Sven Marcelić osvrnuo se na zabrinjavajuće demografske i prostorne procese koji zahvaćaju grad Zadar, osobito njegov centar. Povod je bio dovršetak izborne kampanje i analiza brojki koje jasno pokazuju da se broj registriranih birača u nekim od najvažnijih gradskih kvartova strmoglavljuje.

“Pad broja registriranih birača u Gradu i na Voštarnici iznosi čak 40% u posljednjih 16 godina, a trend je jasan i stabilan. Na sljedećim lokalnim izborima ta će dva kvarta zajedno imati birača koliko je 2009. imao samo Poluotok – tada 4796, a danas ih ukupno imaju 5141,” navodi Marcelić.

Ove brojke, kako ističe, ne znače samo demografsku promjenu, već i duboku urbanističku krizu. Stanovništvo se seli na periferiju i prigradski prsten, gdje se nastavlja stihijska gradnja, često bez osnovne komunalne infrastrukture.

“Nažalost, Zadar je već dugo u stanju urbanog kolapsa, dobrim dijelom zbog desetljeća neplanske gradnje koja se samo nastavila u tranziciji, kad je zavladala logika ‘moja parcelica, moja slobodica’. Svaki dan prolazim pokraj novogradnji koje slijede istu logiku kao i rurbani dijelovi poput Sinjoretova, samo što ovdje više ne govorimo o kućama, nego o stambenim zgradama u ulicama bez nogostupa,” piše Marcelić.

On upozorava da niti jedan drugi hrvatski grad nema toliki postotak stanovništva koje živi u prostorima ovakve urbanističke degradacije.

“To je postala dominantna paradigma – ljudi se masovno naseljavaju u prostore bez osnovnih urbanih funkcija, dok se planiranje sustavno zanemaruje,” zaključuje.

Njegova objava izazvala je brojne reakcije građana na društvenim mrežama – od onih koji svakodnevno svjedoče prometnim i infrastrukturnim problemima u novim naseljima, do onih koji se pitaju tko je odgovoran za desetljeća zanemarivanja prostornog planiranja.