Što se događa ako eksplodira nuklearna bomba? Evo koliko morate biti daleko da biste preživjeli

Nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja ponovno su se aktualizirala pitanja o mogućem nuklearnom sukobu i posljedicama kakve svijet ne pamti od 1945. godine, piše Zimo.hr. Može li se uopće preživjeti eksploziju nuklearne bombe – i koliko daleko treba biti od epicentra da bi se izbjegla smrt?

Stručnjaci su analizirali moguće scenarije u slučaju detonacije bombe snage 1 megatone, što je više desetaka puta snažnije od one bačene na Hirošimu. Takva bi eksplozija u samo nekoliko sekundi prouzročila goleme ljudske i materijalne gubitke.

Prve sekunde – svjetlost i toplina ubijaju

Oko 35 posto ukupne energije nuklearne eksplozije oslobađa se u obliku toplinskog zračenja koje putuje brzinom svjetlosti. U trenutku eksplozije nastaje bljesak koji može izazvati privremeno ili trajno sljepilo kod ljudi udaljenih i do 21 kilometar danju, odnosno do 85 kilometara noću.

Toplina bi u radijusu od 8 do 11 kilometara izazvala teške opekline – prvog i trećeg stupnja – koje su, bez hitne medicinske pomoći, često smrtonosne.

Razorni udar

Temperatura u središtu eksplozije doseže i do 100 milijuna Celzijevih stupnjeva, višestruko više od one u središtu Sunca. Ljudi i objekti najbliži epicentru doslovno bi isparili. Potom bi uslijedio udarni val – zrak bi se proširio silovito, stvarajući vjetrove brzine do 750 kilometara na sat, rušeći sve pred sobom.

Na udaljenosti od šest kilometara udarni val doseže snagu dovoljnu da ozbiljno ošteti ili sruši višekatnice, dok bi se na još kraćim udaljenostima zgrade i infrastruktura potpuno uništile.

Radioaktivnost i dugoročne posljedice

Eksplozije na tlu posebno su opasne zbog podizanja radioaktivnih čestica u atmosferu, koje se potom šire u širokom radijusu i zagađuju okoliš. Radioaktivna kontaminacija može izazvati dugotrajne zdravstvene probleme, uključujući karcinome i genetske promjene.

Nuklearna eksplozija također može utjecati na globalnu klimu. Simulacije pokazuju da bi razmjena više nuklearnih udara između većih sila mogla dovesti do tzv. nuklearne zime – pojave u kojoj bi čađa i pepeo blokirali sunčevu svjetlost, uništavajući poljoprivredu i ekosustave.

Udaljenost spašava život

Preživljavanje nuklearne eksplozije uvelike ovisi o udaljenosti od točke detonacije. Dok udaljenost od više desetaka kilometara pruža relativnu sigurnost od neposrednog toplinskog udara i udarnog vala, kontaminacija i dugoročne posljedice ostaju ozbiljna prijetnja.

Podsjetimo, svijet i dalje posjeduje više od 12.000 nuklearnih bojevih glava, prema podacima američkog Bulletina nuklearnih znanstvenika. U vrijeme globalnih napetosti i mogućih eskalacija, podsjećanje na razorne učinke ovakvog oružja nikada nije bilo važnije.

FOTO: Pixabay