Sve više povratnika: U Hrvatsku se godišnje vrati oko 10.000 državljana, najviše iz Njemačke

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izjavio je u srijedu u Hrvatskom saboru kako se u Hrvatsku svake godine vrati oko 10 tisuća osoba s hrvatskim državljanstvom, pri čemu je sve veći broj povratnika iz Njemačke, dok je prethodnih godina najviše dolazilo iz Bosne i Hercegovine.

„Lani je bilo 6700 prijema u hrvatsko državljanstvo, a najviše ih je stiglo iz Argentine i Čilea“, rekao je Milas, sudjelujući u saborskoj raspravi o novom Zakonu o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine, kojem je cilj modernizirati i dodatno unaprijediti položaj i prava pripadnika hrvatskog iseljeništva.

Odgovarajući na zastupničke upite, Milas je posebno istaknuo mjeru poticanja učenja hrvatskog jezika kroz besplatne internetske tečajeve A1 i A2 razine, u kojima trenutno sudjeluje preko 30.000 polaznika. Posebnu važnost pridaje i upisnim kvotama za studente iz dijaspore, koje su uvedene 2018. godine. Danas preko 200 studenata iz hrvatskog iseljeništva studira na hrvatskim sveučilištima.

U odgovoru Sabini Glasovac (SDP), Milas je naglasio i kontinuirano povećanje broja stipendija. Tako je broj stipendija s 450 u 2016. godini narastao na 1500. Od tog broja, 250 stipendija dodjeljeno je studentima koji studiraju u BiH, a oko 200 studentima iz BiH koji studiraju u Hrvatskoj. Također, posljednjih godina stipendije su proširene i na Hrvate u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.

Na primjedbu Ivice Ledenka (Most), koji je ustvrdio da program „Biram Hrvatsku“ nije dao očekivane rezultate jer je odobreno samo 814 zahtjeva, Milas je odgovorio da to nije zanemariv broj, već dobar signal za buduće mjere i iskorak u strategiji privlačenja iseljenika.

Višestruko povećana sredstva za Hrvate u Srbiji

Kao dio državne potpore Hrvatima u susjednim državama, Milas je istaknuo da su u posljednjih deset godina sredstva za očuvanje hrvatske baštine u Srbiji povećana pet puta. Osim toga, izgrađen je i Hrvatski dom, koji je proglašen projektom strateškog značaja.

U Bosni i Hercegovini trenutačno se provodi 16 strateških projekata, od distrikta Brčko do Mostara i Širokog Brijega, naveo je Milas odgovarajući zastupniku Nikoli Mažaru (HDZ).

Upitan o izbornom zakonu u BiH, od strane zastupnika Ivice Kukavice (DP), Milas je potvrdio da se aktivno vodi međunarodni dijalog kako bi se osigurala jednakopravnost Hrvata u BiH, ističući da je to pitanje stalno na dnevnom redu u razgovorima koje premijer vodi u međunarodnim okvirima.

Na upit Viktorije Knežević (Centar) o ostvarivanju biračkog prava za iseljenike, Milas je odgovorio da je to kompleksna tema te da nema relevantne podatke, ali da će ih imati Porezna uprava po završetku godine, primjerice o broju povratnika oslobođenih plaćanja poreza na dohodak u trajanju od pet godina.

Zastupniku Veljku Kajtaziju, koji je predložio da se određene mjere iz zakona primijene i na hrvatske državljane koji pripadaju nacionalnim manjinama, Milas je poručio da svi hrvatski državljani imaju jednaka prava, neovisno o etničkoj pripadnosti.

FOTO: Privatna arhiva/FB