Od 1. srpnja teže do kredita: HNB uveo stroža pravila kako bi suzbio zaduživanje građana

Od danas su na snazi nove mjere Hrvatske narodne banke kojima se uvode stroži uvjeti kreditiranja građana, s ciljem ograničavanja prekomjernog zaduživanja kućanstava i očuvanja financijske stabilnosti. Nove smjernice posebno se odnose na gotovinske nenamjenske kredite, ali ne zaobilaze ni stambene.

Mjere, koje je HNB donio još u ožujku, predviđaju da mjesečna rata ukupnog duga ne smije prelaziti 45 posto primanja za stambene, odnosno 40 posto za nestambene kredite. Također, iznos kredita ne smije biti veći od 90 posto vrijednosti nekretnine koju građanin daje kao osiguranje. Osim toga, ročnost kredita osiguranih nekretninom ograničava se na maksimalno 30 godina, dok ostali nestambeni krediti mogu trajati najduže deset godina.

Iako postoji prostor za iznimke – banke mogu izvan zadanih pravila plasirati do 20 posto stambenih i 10 posto ostalih kredita – one su prvenstveno rezervirane za građane koji rješavaju svoje stambeno pitanje, primjerice prvi dom ili odgovarajući smještaj za obitelj.

Prema primjeru koji navodi HNB, bračni par s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2.500 eura moći će podići najviše 213.135 eura kredita na 25 godina, s mjesečnom ratom do 1.125 eura. Čak i uz dulju otplatu, zbog limita u omjeru vrijednosti kredita i nekretnine, maksimalni iznos ne može prijeći 216.000 eura.

U središnjoj banci ističu kako se mjere uvode preventivno, radi jačanja otpornosti građana u slučaju gospodarskih potresa i suzbijanja rizika koji proizlaze iz ubrzanog kreditiranja. Upravo su gotovinski krediti u posljednje dvije godine rasli zabrinjavajuće brzo – s 3,6 posto krajem 2022. na čak 15,9 posto krajem 2024. Istovremeno, stambeni su krediti bilježili godišnji rast od oko 10 posto.

Očekivano, najava mjera dovela je do rasta stambenog kreditiranja uoči njihovog stupanja na snagu – u prvom tromjesečju 2025. isplaćeno je 5.300 novih stambenih kredita, čak 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupan iznos plasiranih sredstava dosegao je 650 milijuna eura, što predstavlja rast od 50 posto.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) potvrđuju da su banke već ranije počele s prilagodbom svojih procedura i da očekuju smirivanje tržišta. Također napominju da su kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u europodručju – u travnju je prosječna kamata za stambene kredite iznosila 2,91 posto.

Iako se očekuje usporavanje rasta kreditiranja, HNB procjenjuje da mjere neće znatno utjecati na stambene kredite namijenjene rješavanju životnog pitanja. Istodobno, smanjenje potrošnje putem kredita moglo bi pomoći i u obuzdavanju inflacije, poručuju iz središnje banke.