Usamljenost postaje ozbiljna prijetnja zdravlju – posebno među mladima i starijima

Prema novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), usamljenost je sveprisutna i ne bira godine ni spol, no posebno pogađa – tinejdžerice. Čak 24,3 posto djevojaka u adolescenciji izjavljuje da se osjeća usamljeno, čime su identificirane kao najranjivija skupina u aktualnoj globalnoj krizi usamljenosti.

Izvješće WHO-a, koje je izradila Komisija za društvenu povezanost, pokazuje da se jedna od šest osoba diljem svijeta bori s osjećajem usamljenosti, a procjenjuje se da ona godišnje doprinosi smrti gotovo 900.000 ljudi.

Mladi su posebno pogođeni: 20,9 posto adolescenata i 17,4 posto odraslih mlađih od 30 godina navodi da se osjeća usamljeno, dok je taj udio među starijima od 60 godina manji – oko 11,8 posto.

Usamljenost – više od osjećaja

„Usamljenost nije samo osjećaj, to je bolan društveni fenomen koji može imati ozbiljne posljedice po zdravlje“, naglasio je dr. Vivek Murthy, bivši američki glavni kirurg i supredsjedatelj WHO-ove komisije. Istaknuo je kako su loše tjelesno i mentalno zdravlje, društvena isključenost te pretjerana upotreba digitalnih medija među mladima ključni faktori koji pridonose ovoj izolaciji.

WHO pritom razlikuje društvenu izolaciju – stanje kada pojedinac nema dovoljno socijalnih kontakata – od subjektivne usamljenosti, koju opisuje kao „bolan osjećaj koji nastaje kad odnosi koje imamo ne zadovoljavaju naše potrebe“.

Podaci su zabrinjavajući i za stariju populaciju: svaka treća starija osoba i svaka četvrta mlada osoba suočava se s društvenom izolacijom.

Posljedice i moguća rješenja

Znanstveni podaci sve više povezuju usamljenost s povećanim rizikom od moždanog udara, bolesti srca, dijabetesa, demencije i psihičkih tegoba. S druge strane, snažne društvene veze dokazano produljuju život i poboljšavaju ukupno zdravstveno stanje.

Komisija poziva vlade da ovu temu shvate ozbiljno i da usamljenost postane prioritet javnih politika. Dr. Murthy je jasno poručio: „Predugo smo zanemarivali društveno zdravlje. Vrijeme je da se to promijeni.“

Švedska ulaže u povezivanje

Kao pozitivan primjer istaknuta je Švedska koja je već pokrenula nacionalni plan za borbu protiv usamljenosti vrijedan 30 milijuna eura. Njime se želi osigurati bolja povezanost starijih osoba, ali i aktivirati mlade. U sklopu programa, mladi od 16 do 18 godina dobit će „kartice za aktivnosti“ koje omogućuju financiranje sportskih, kulturnih i društvenih događanja – pod uvjetom da uključuju druge ljude.

WHO se nada da će ovaj model poslužiti kao nadahnuće i ostalim zemljama koje tek trebaju prepoznati dubinu i ozbiljnost epidemije usamljenosti.