“Idemo prema točki vrenja”: Alarmantno upozorenje stručnjaka o ekstremnim vrućinama

Upozoravajuće temperature koje su krajem lipnja zahvatile velik dio Europe, uključujući i Hrvatsku, potaknule su zabrinjavajuće prognoze klimatologa – a mnogi se slažu: ako se ovakav trend nastavi, svijet bi se uskoro mogao suočiti s nepovratnim posljedicama klimatskih promjena.

Deseci europskih regija, uključujući tri u Hrvatskoj, trenutačno su pod crvenim meteoalarmom, suočeni s valom vrućina tijekom kojih temperature premašuju 40 °C. Stručnjaci sve češće ističu kako se klimatske promjene više ne odvijaju postupno, već ubrzano, poput „žabe u loncu“ koja ne shvaća da je temperatura već dosegla točku ključanja.

Među najglasnijim znanstvenim upozorenjima je ono profesora Branka Grisogona, uglednog atmosferskog fizičara s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, koji bez zadrške  zs N1 tvrdi: “To su bolesne vrijednosti. Idemo prema točki vrenja.”

Grisogono ističe da čovječanstvo još uvijek ne poduzima gotovo ništa konkretno kako bi zaustavilo ili barem usporilo globalno zatopljenje. Ogromne količine stakleničkih plinova, proizvedene ratovima, prometom i industrijaliziranom poljoprivredom, ostaju prisutne – a njihovo smanjenje ne vidi se ni na horizontu.

„I dalje zagađujemo, ponašamo se kao da smo na Titaniku – glazba svira, a brod tone“, slikovito je opisao trenutnu situaciju.

Upozorenja klimatologa da bi globalna temperatura uskoro mogla probiti granicu od 1,5 °C iznad predindustrijske razine dobila su novo značenje u kontekstu dosad nezabilježenih podataka: 2024. bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a 2025. bi je lako mogla nadmašiti.

Profesor Grisogono također ističe da nedostatak oborina dodatno pogoršava situaciju. Temperature 3 do 6 stupnjeva iznad prosjeka, kako krajem lipnja tako i početkom srpnja, u kombinaciji sa sušom, dovode do isušivanja tla i požutjelih zelenih površina.

„Zelene površine postaju žute, a poljoprivreda je već teško pogođena. Kukuruz gori na poljima“, dodaje.

Osim klimatskih, sve više su vidljive i gospodarske posljedice. Prema Grisogonu, ljetna turistička sezona u Hrvatskoj trpi zbog visokih temperatura. Spas vidi u razvoju turizma u brdskim krajevima poput Like i Gorskog kotara, po uzoru na Austriju i Sloveniju koje su već prilagodile svoju ponudu novim klimatskim izazovima.

Zaključak je jasan: ako se hitno ne poduzmu ozbiljni globalni koraci, ekstremne vrućine i klimatski poremećaji postat će norma, a ne iznimka.

“Ne ponašamo se pristojno prema prirodi ni prema budućim generacijama. Uzimamo sve za sebe, a ostalima ostavljamo pustoš”, poručuje Grisogono.

Upozorenje je jasno. Pitanje je – hoćemo li ga napokon poslušati?