Prirez je nestao s platne liste, ali koliko vam je ostalo više? Odgovor ovisi o ovome

Kad je početkom 2024. ukinut prirez, Vlada je obećala porezno rasterećenje. Ministarstvo financija sad je objavilo službenu procjenu i brojke pokazuju da je većina građana nešto dobila, ali koliko točno, ovisi o tome gdje živite.

U oko 95 posto gradova i općina porezno opterećenje doista je ostalo isto ili je palo. Više od 85 posto lokalnih vlasti nije pokušalo kompenzirati ukinuti prirez višim stopama poreza na dohodak. No razlike među gradovima su ogromne.

Uzmimo konkretan primjer. Zaposlenik u Zagrebu s bruto plaćom od 2000 eura dobio je na neto plaći nešto manje od sedam eura mjesečno, odnosno oko 82 eura godišnje. Zagreb je naime donio stope koje su zadržale gotovo istu razinu opterećenja kao i s prirezom, pa je jedina ušteda došla od povećanja osobnog odbitka.

U Osijeku je priča sasvim drukčija. Grad nije donio nove stope, a prirez od 13 posto jednostavno je nestao. Isti zaposlenik s bruto plaćom od 2000 eura godišnje je dobio oko 400 eura više na račun. S plaćom od 3000 eura razlika raste na 653 eura godišnje.

Najizraženiji primjer je općina Kolan na Pagu, koja je za 2025. dodatno spustila stopu na 15 posto. Tamošnji zaposlenik s godišnjom bruto plaćom od 24 000 eura sad ima gotovo 700 eura više neto plaće nego 2023. godine.

Napojnice više nisu u sivoj zoni

Jedna od najvidljivijih promjena pogodila je konobare, kuhare i sve koji rade u uslužnim djelatnostima. Do 2024. napojnice su se oporezivale kao plaća, što je poslodavcima stvaralo trošak i odvraćalo ih od prijavljivanja. Sad se ne oporezuju do iznosa od šesterostrukog osobnog odbitka godišnje, a razlika iznad tog iznosa oporezuje se po stopi od 20 posto, bez doprinosa.

Učinak se vidi u brojkama. Tijekom 2024. prijavljeno je nešto više od 41 000 neoporezivih napojnica u ukupnom iznosu od oko 27 milijuna eura. Godinu kasnije broj je narastao na preko 46 000, a iznos na oko 40 milijuna eura. U ugostiteljstvu i turizmu zaposleno je 8,6 posto više ljudi nego godinu ranije, ukupno oko 91 000 radnika.

Državne obveznice pravi pogodak

Izjednačavanje poreznog tretmana kamata na državne vrijednosne papire potaknulo je građane na ulaganje kakvo Hrvatska dosad nije vidjela. Kroz 18 izdanja građani su uložili više od 13,7 milijardi eura, otvoreno je više od 52 000 novih računa, a kamata im je isplaćeno više od 357 milijuna eura.

Savjetovanje o ovoj naknadnoj procjeni otvoreno je na portalu e-Savjetovanja od 26. veljače 2026. Dokument je potpisao potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.