Svi detalji presude nakon koje je otišao ministar: Nasljednici i dalje čekaju isplatu inkluzivnog dodatka

Ministarstvo socijalne politike 2. veljače uložilo je žalbu Visokom upravnom sudu na presudu koja je naložila isplatu inkluzivnog dodatka nasljednicima preminulih osoba. Naime, 23. siječnja Upravni sud u Zagrebu poništio je praksu Ministarstva da automatski obustavlja postupke nakon smrti podnositelja zahtjeva.

Riječ je o oglednom predmetu koji se odnosi na oko 15.000 osoba, uglavnom teških onkoloških bolesnika, koji su preminuli prije nego što su dočekali rješenje o inkluzivnom dodatku. Zakonom je propisan rok od 15 dana, ali ljudi su čekali mjesecima, neki i duže od godinu dana.

Konkretni slučaj odnosi se na muškarca koji je zahtjev za inkluzivni dodatak podnio 24. srpnja 2024. Hrvatski zavod za socijalni rad nije donio odluku ni u zakonskom roku, ni u mjesecima nakon toga. Muškarac je preminuo 2025. godine, a tek tada je HZSR donio rješenje o obustavi postupka. Njegova supruga podnijela je žalbu, tražeći da se utvrdi je li njezin suprug imao pravo na dodatak i da joj se isplate zaostali iznosi.

Promjena zakona 2022. godine

Sud je presudom poništio rješenja HZSR-a i Ministarstva te naložio nastavak postupka. U obrazloženju od gotovo 20 stranica, sudac Tomislav Krušlin detaljno je objasnio zašto je praksa Ministarstva nezakonita.

Ključni argument presude temelji se na promjeni zakona. Stari Zakon o socijalnoj skrbi iz 2013. sadržavao je članak koji je izričito nalagao obustavu postupka ako osoba umre prije donošenja rješenja. Međutim, novi Zakon iz 2022. više ne sadrži tu odredbu. Sud je ocijenio da takvo izostavljanje pokazuje jasnu namjeru zakonodavca da se postupci više ne obustavljaju automatski zbog smrti stranke.

“Ako bi u slučaju smrti stranke tijekom postupka došlo do njegove obustave, onemogućilo bi se da se priznaju oni iznosi dodatka koji se odnose na razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti stranke”, obrazložio je Sud.
“Javnopravno tijelo izvodi korist od vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke”, navodi se u presudi.

Sud je naglasio ključnu razliku između samog prava na inkluzivni dodatak, koje je osobno i neprenosivo, i pojedinačnih mjesečnih iznosa koji proizlaze iz tog prava. Ti se iznosi mogu nasljeđivati kao dospjele novčane naknade.

Ministarstvo se branilo argumentom da su se preminule osobe mogle žaliti zbog šutnje uprave nakon što je prošao zakonski rok. Sud je taj argument ocijenio neprihvatljivim, naglasivši da javnopravno tijelo ima zakonsku obvezu donijeti odluku u roku te da se kao podnositelji javljaju pravno neuke osobe narušenog zdravstvenog stanja.

Unatoč detaljnim argumentima iz presude, Ministarstvo je samo nekoliko dana kasnije uložilo žalbu Visokom upravnom sudu. Ostali predmeti, njih 226 prema podacima iz siječnja, stavljeni su privremeno na čekanje dok se ogledni predmet ne okonča pravomoćno.