Liječnici upozoravaju: Sve više djece ima ovaj nevidljivi problem, simptomi su često neprimjetni

Iako se povišeni krvni tlak najčešće smatra bolešću odraslih, sve više istraživanja pokazuje da se s tim problemom suočava i sve veći broj djece i adolescenata. Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da visoki tlak kod djece često ostaje neotkriven jer uglavnom ne izaziva jasne simptome, a posljedice se mogu osjećati godinama kasnije.

Liječnici upozoravaju da je rano otkrivanje ključno jer neliječena hipertenzija u djetinjstvu značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi.

Za razliku od odraslih, kod djece ne postoji jedna univerzalna brojka koja označava normalan krvni tlak. Pedijatri se pritom oslanjaju na posebne tablice koje uzimaju u obzir tri ključna čimbenika, a to su dob djeteta, spol i visina. Upravo zato su redovita mjerenja važna već od treće godine života, najčešće tijekom sistematskih pregleda.

Najčešći simptomi 

U dobi od 12 do 15 godina tijelo prolazi kroz brojne hormonalne promjene koje mogu utjecati i na krvni tlak, pa se u tom razdoblju češće bilježe povišene vrijednosti, osobito kod djece koja imaju višak kilograma, nedovoljno se kreću ili se nezdravo hrane. S druge strane, visoki tlak kod tinejdžera često je prvi znak da organizam reagira na loše životne navike koje se, ako se ne promijene, mogu nastaviti i u odrasloj dobi.

U većini slučajeva povišeni krvni tlak kod djece ne uzrokuje nikakve vidljive tegobe, zbog čega se često otkriva slučajno. Ipak, kod izraženijih oblika mogu se pojaviti učestale glavobolje, smetnje vida ili dvoslike, bol u prsima, bolovi u trbuhu te otežano disanje. Nizak krvni tlak pak kod djece najčešće se očituje umorom, vrtoglavicom i osjećajem slabosti, ali se rijetko povezuje s ozbiljnijim zdravstvenim komplikacijama.

Reagiranje na vrijeme 

U slučaju da se visoki krvni tlak ne prepozna i ne liječi u djetinjstvu, velika je vjerojatnost da će se nastaviti i kasnije u životu, a on dugoročno može dovesti do zadebljanja srčanog mišića, zatajenja srca, moždanog udara, čak i oštećenja bubrega.  Upravo zbog navedenog liječnici naglašavaju važnost praćenja i pravovremene intervencije, osobito kod adolescenata. Povišeni krvni tlak može biti primarni, bez jasnog uzroka, češći kod starije djece i tinejdžera te sekundarni, kao posljedica drugih bolesti. 

Sekundarni uzroci uključuju bolesti bubrega, srčane mane i poremećaje spavanja, dok se primarni oblik najčešće povezuje s pretilošću, genetskim čimbenicima, dijabetesom tipa 2 i povišenim masnoćama u krvi. Liječenje i prevencija započinju svakodnevnim navikama, dok su prvi i najvažniji koraci u liječenju gotovo uvijek promjene životnog stila. One uključuju smanjenje unosa soli, uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem, minimalno 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno i održavanje zdrave tjelesne mase. 

 

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.