Tiha epidemija koja nas izjeda: Svako treće dijete u Hrvatskoj ima ovaj zdravstveni problem

Jedan od glavnih javnozdravstvenih problema današnjice nije neka opaka bolest od koje se brzo umire, već problem koji dolazi polako i po tiho te sa sobom nosi mnoštvo zdravstvenih problema. Taj problem je pretilost, odnosno prekomjerna tjelesna masa i debljina. Hrvatska, kao i kad je riječ o oralnoj higijeni ili bolestima srca, ne briljira niti kad je riječ o pretilosti.

-Hrvatska ima velik broj pretilih osoba, spadamo među zemlje s najvećom stopom pretilosti u Europi što, naravno, nije dobro. Iako smo mediteranska zemlja, a mediteranske zemlje bi trebale imati mediteransku prehranu koja je među najzdravijim prehranama na svijetu, kod nas to nije tako. Mi se okrećemo nekoj drugih prehrani, što zbog životnih prilika ili posla, nemogućnosti, odnosno, ne imanja vremena za prirediti neku kvalitetnu hranu – pojašnjava Maja Marušić Marić, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije.

Za to ne postoji samo jedan razlog, u igri je više čimbenika koji zajedno stvaraju ovaj veliki javnozdravstveni izazov.

-Rijetko kad je samo jedan uzrok. Najčešće je to kombinacija unosa visoko prerađene hrane, sjedilačkog načina života, tu si genetski faktori na koje, ako ne krenemo mijenjati navike od malih nogu, ne možemo utjecati. Moramo spomenuti i razne bolesti, životne faze  i psihološki faktori – tumači sugovornica.

No to ne znači da ono što jedemo nema velik utjecaj na našu liniju i zdravlje.

-Okrećemo se brzoj, nezdravoj hrani koja obiluje mastima. Uz sto, sjedilački način života i sve to skupa dovodi do toga da smo jednostavno pretila nacija. Pijemo i puno zaslađenih pića, a sva ta hrana koja je nezdrava je lako dostupna, što djeci i što odraslima – ističe Marušić Marić.

Debljina se kod odraslih u proteklih 30 godina i više nego udvostručila, a kod adolescenata se čak učetverostručila. Nažalost, niti djeca nisu imuna na ovaj zdravstveni problem.

-Nažalost, i s djecom je situacija loša. Trećina djece ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, dakle svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svako sedmo je pretilo i kad se osvrnete po ulicama, zbilja se to može i vidjeti – ističe subspecijalistica endokrinologije i dijbetologije.

FOTO: hzjz.hr

Problem je, ističe sugovornica, što se loše navike usvajaju već u ranom djetinjstvu, a navike djece današnjice uključuju puno gledanja u ekrane i malo fizičke aktivnosti.

-Teoriju svi dobro znamo, ali u praksi je to malo teže postići jer nam je teško promijeniti navike koje godinama usvajamo. To je najteže, ali i najučinkovitije. Iako smo desetljećima imali eksponencijalni rast pretilosti, trendovi pokazuju da je krivulja sada malo manje strma i manje uzlazna, ali još se uvijek ne vidi da pada. Nije puno, ali može se reći da se barem nešto promijenilo na bolje – pojašnjava sugovornica.

Budući da, očito, problem ne možemo srezati u korijenu, možemo li ga liječiti lijekovima za mršavljenje koji su u posljednje vrijeme sve popularniji i prisutniji u javnom i medijskom prostoru.

-Ljudi će uz lijekove lakše postići što žele, s obzirom da će biti manje gladniji, ali oni svakako moraju promijeniti svoje navike jer nakon što prestanu koristiti lijekove, ako nisu ništa promijenili u svom stilu života, svi ti kilogrami će se vratiti – zaključuje liječnica Maja Marušić Marić.

Zato valja poraditi na zdravim prehrambenim i životnim navikama i potruditi se problem sasjeći u samom korijenu.