Naš poznati znanstvenik upozorava: “Djeca spavaju premalo, posljedice mogu biti teške i opasne”

Dugotrajni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, a posebno zabrinjavajuće posljedice uočavaju se kod djece i adolescenata. Stručnjaci skreću pažnju i na sve izraženiji fenomen pretjerane izloženosti ekranima, koji je povezan s pogoršanjem problema s pažnjom.

Na sve to upozorava znanstvenik Dinko Smilović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, ističući da i mladi i odrasli trebaju više sna nego što se ranije smatralo.

Ozbiljni rizici  

Prema Smilovićevim riječima, kronični nedostatak sna ima brojne negativne posljedice na zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.

– Utječe na smanjenje kognitivnih sposobnosti, povećava rizik od ozljeda na radu, razinu hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara, upozorava znanstvenik.

Posebno su ugrožene osobe koje rade noćne smjene. Naime, prema studiji iz 2022. godine, kod njih se smrtnost od kardiovaskularnih i sličnih bolesti povećava za 31 do 40 posto.

Djeca i adolescenti 

Posljedice nedostatka sna mogu biti još izraženije kod djece i adolescenata jer se njihov mozak još razvija. Smilović upozorava da manjak sna kod djece može pogoršati simptome poremećaja pažnje, dok brojna istraživanja pokazuju da kod djece koja imaju poremećaj pažnje s hiperaktivnošću nedostatak sna može pojačati simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolske djece povećati razinu hiperaktivnosti i do 3,2 puta. Ipak, naglašava da okolišni čimbenici poput digitalnih sadržaja, stresa ili nedostatka sna ne uzrokuju ovaj poremećaj.

– Prvi simptomi javljaju se u ranom djetinjstvu i imaju izraženu genetsku komponentu, no ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba koje već imaju poremećaj, objašnjava Dinko Smilović.

Fenomen ‘ekranizma’  

Stručnjaci sve češće upozoravaju i na problem pretjerane izloženosti ekranima, posebno kod mlađe djece. U dječjoj psihijatriji sve se češće koristi pojam ‘ekranizam’, koji opisuje stanje u kojem djeca provode ekstremno mnogo vremena pred ekranima, ponekad i osam do 14 sati dnevno. U takvim slučajevima djeca mogu pokazivati ponašanja slična poremećajima iz autističnog spektra, poput poteškoća u komunikaciji i socijalnoj interakciji.

No, kako ističe Smilović, riječ je o privremenom stanju.

– Ta djeca ne boluju od autizma jer se nakon razdoblja bez ekrana od jednog do dva tjedna vraćaju normalne socijalne, govorne i motoričke sposobnosti, pojašnjava.

Koliko je potrebno? 

Preporuke za trajanje sna posljednjih su godina povećane jer istraživanja pokazuju da je kvalitetan san ključan za zdravlje mozga. Prema aktualnim preporukama djeci i adolescentima se savjetuje 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine oko 8 do 8,5 sati te osobama starijima od 60 godina najmanje sedam sati sna.