Banke više neće moći odobravati kredite bez temeljite provjere: evo što donosi novi zakon

Banka više neće smjeti odobriti kredit bez detaljne provjere, neće smjeti jednostrano povećati limit na kartici, a prezaduženi građani dobit će besplatno savjetovanje u FINA-i. To predviđa novi Zakon o potrošačkim kreditima koji bi trebao stupiti na snagu u studenome.

Ministarstvo financija objavilo je nacrt zakona na e-Savjetovanju, a građani mogu komentirati do 10. travnja. Najveći zaokret je u procjeni kreditne sposobnosti. Vjerovnik će morati detaljno provjeriti može li građanin otplaćivati kredit i to ne samo prije potpisivanja ugovora, nego kontinuirano tijekom cijelog trajanja kredita. Ako banka pogrešno procijeni sposobnost otplate, neće smjeti naknadno otkazati ili izmijeniti ugovor na štetu potrošača.

Zabranjuje se odobravanje kredita bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača. To znači da banka više neće smjeti jednostrano povećati limit po kartici ili uvesti novo prekoračenje na tekućem računu. Nestaju i unaprijed označene kućice kojima se potrošač nesvjesno obvezuje na dodatne usluge.

Ukida se i gornja granica iznosa potrošačkog kredita koja je do sada iznosila nešto više od 132.700 eura. Svi potrošački krediti, bez obzira na iznos, podlijegat će istim pravilima zaštite. Novim zakonom objedinjuju se dva dosadašnja propisa, onaj o potrošačkom i onaj o stambenom potrošačkom kreditiranju, u jedinstven zakon. Time se Hrvatska usklađuje s europskom direktivom CCD 2 iz 2023. godine, koju je trebala prenijeti u zakonodavstvo do studenoga 2025.

Svaki oglas za kredit morat će sadržavati upozorenje: “Oprez! Zaduživanje nije besplatno.” Zabranjuje se oglašavanje koje potiče na neodgovorno zaduživanje, sugerira da kredit poboljšava financijsku situaciju ili nudi odgodu plaćanja dulju od tri mjeseca. Kada oglas navodi kamatnu stopu ili bilo koji brojčani podatak o troškovima, morat će sadržavati i standardizirane informacije koje omogućuju usporedbu ponuda.

FINA kao savjetovalište za prezadužene

Jedna od značajnijih novina je uvođenje obveznog savjetovanja o dugu. Vjerovnici će morati potrošače koji imaju poteškoća s otplatom uputiti na neovisne savjetnike, a tu ulogu u Hrvatskoj preuzima Financijska agencija (FINA). Uz FINU, savjetovanje mogu pružati i udruge za zaštitu potrošača.

FINA je odabrana jer ima mrežu poslovnica diljem zemlje i raspolaže podacima o dugovanjima građana, što joj omogućuje potpuniju procjenu financijskog stanja korisnika. Cilj je da se građanima pomogne prije nego što im dugovi izmaknu kontroli.

Zakon uvodi i odredbu o pravu na zaborav za osobe koje su preboljele rak. Kod sklapanja police osiguranja vezane uz kredit, društvo za osiguranje neće smjeti koristiti podatke o dijagnozi onkološke bolesti ako je od završetka liječenja prošlo više od 10 godina. Time se osobama u dugotrajnoj remisiji omogućuje ravnopravan pristup financijskim uslugama.

HNB preuzima cjelokupni nadzor

Tržište se liberalizira. Do sada su kredite mogle odobravati uglavnom banke, kreditne unije i leasing društva, a ostali vjerovnici samo u sklopu svoje glavne djelatnosti. Novi zakon napušta taj koncept i dopušta potrošačko kreditiranje svim subjektima koji ispune propisane uvjete i dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke.

HNB preuzima cjelokupni nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju. Do sada je odobrenja za dio vjerovnika i posrednika izdavalo Ministarstvo financija, a nadzor provodio Državni inspektorat, dok su HNB i HANFA nadzirale ostale sudionike. Novi zakon centralizira te ovlasti kod HNB-a, osim leasing društava koja ostaju pod nadzorom HANFA-e.

Na dan 20. veljače 2026. u Hrvatskoj je bilo 21 licencirana vjerovnika (kreditna institucija), 15 leasing društava, 66 kreditnih posrednika i 72 kreditna posrednika u pomoćnoj ulozi te jedan vjerovnik s odobrenjem Ministarstva financija.

Javno savjetovanje traje do 10. travnja 2026. na portalu e-Savjetovanja. Do sada je pristiglo 7 komentara na nacrt zakona. Nakon toga zakon ide u saborsku proceduru, a trebao bi stupiti na snagu 20. studenoga 2026. Podaci HNB-a pokazuju da je krajem 2024. bilo gotovo 1,16 milijuna aktivnih potrošačkih kredita s prosječnom glavnicom od nešto više od 8.200 eura i gotovo 221.000 stambenih potrošačkih kredita s prosječnom glavnicom od oko 55.500 eura.