Hoće li novi zakon uspjeti začepiti sve rupe u prodaji alkohola maloljetnicima? Ovo su prijedlozi

Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je javno savjetovanje o izmjenama Zakona o trgovini kojima se po prvi put regulira prodaja alkohola na samoposlužnim blagajnama i uvodi obvezna provjera dobi pri online kupnji skeniranjem osobne iskaznice. Savjetovanje traje do 5. travnja.

Dok se većina dosadašnjih izvještaja fokusirala na mogućnost noćne zabrane prodaje alkohola, konačni prijedlog zakona donosi i druge novosti koje će izravno utjecati na svakodnevnu kupovinu. Jedna od njih tiče se samoposlužnih blagajni, popularnih self-checkout kasa koje su postale standard u većim trgovačkim lancima. Prodavač će i na tim blagajnama morati uskratiti prodaju alkohola ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a kupac to odbije dokazati osobnom ispravom. Zakon ne precizira kako će se to u praksi provoditi, što otvara pitanje hoće li trgovci morati osigurati stalnu prisutnost djelatnika uz svaku samoposlužnu kasu.

Online kupnja alkohola uz skeniranje osobne

Druga značajna promjena odnosi se na internet. Trenutno većina web trgovina provjerava dob kupca jednostavnim klikom na opciju “stariji sam od 18 godina”, što i maloljetnici mogu lako zaobići. Novi zakon obvezuje trgovce da na svojim stranicama uvedu tehničko rješenje za automatsko očitavanje strojno čitljive zone osobne iskaznice. Kupac koji odbije takvu provjeru neće moći kupiti alkohol online, a i pri preuzimanju naručene robe morat će dati ispravu na uvid. Ministarstvo u procjeni učinaka priznaje da će to za trgovce značiti jednokratne troškove prilagodbe, ali ne navodi koliki bi ti troškovi mogli biti niti u kojem roku se očekuje implementacija.

Za kršenje novih pravila predviđene su kazne do 39.810 eura za pravne osobe, do 13.270 eura za obrtnike te do 6.630 eura za fizičke osobe.

Zanimljivo je i da konačni prijedlog zakona propisuje vremenski okvir moguće zabrane prodaje od 21 do 6 sati, dok je ministar Ante Šušnjar u veljači najavio raspon od 20 do 6 sati. Odluku o tome hoće li uopće uvesti takvo ograničenje donose gradovi i općine, a ne država. Obrazloženje zakona pri tome ističe da Hrvatska ima oko 250.000 ovisnika o alkoholu, da je među prvih 5 zemalja EU po konzumaciji te da prema ESPAD istraživanju iz 2024. godine čak 42% hrvatskih učenika pije 5 ili više alkoholnih pića u jednoj prigodi.