Vjetar otpuhao plastenike, ne zna se što će biti s jagodama, ali proglašenje nepogode je pod upitnikom?

Ljepše vrijeme bez jakog vjetra i kiše s olakšanjem su dočekali poljoprivrednici kako bi sanirali posljedice nevremena i kako bi kulture mogle napredovati. Nedavno nevrijeme dugo će pamtiti OPG Franjić iz Rovišća kojem je ono napravilo nekoliko desetaka tisuća eura štete i to ne računajući sam nasada jagoda. Kolika je šteta na jagodama vidjet će se tek za nekoliko dana, a Franjići se nadaju da neće biti mraza jer im je nasad nezaštićen. Pokušali su obraniti i spasiti plastenike, ali protiv vjetra od 120 kilometara na sat bili su bespomoćni.

-Borili smo se s vjetrom cijeli dan i dobar dio noći, kada smo otišli plastenici su normalno stajali, a kada smo se vratili imali smo što vidjeti – priča Ante Franjić.

Vidjeli su strgane folije, polomljene konstrukcije. Sve to su morali što prije maknuti s jagoda u cvatu. Uništeno je 90 posto plastenika koji su kupili prošle godine, u njega uložili oko 40 tisuća eura i očekivali da su s tim ulaganjem mirni sljedećih deset godina. Osiguranje nemaju.

-Osiguranje ne pokriva tuču i udare vjetra već samo padove nekih stranih predmeta. Nama se to ne isplati jer ne znam što nama može pasti na plastenik, nama su najveći problem vjetar i tuča jer to je ono što uništava plastenike – ističe rovišćanski uzgajivač.

 

Sada se nadaju proglašenju elementarne nepogode.

-Jedini način odštete je elementarna nepogoda jer onda možemo ići na fondove obnove plastenika – kaže Franjić.

Riječ je o mjeri 73.2 za Obnovu poljoprivrednog potencijala. Uvjet korištenja je proglašenje nepogode i upis u registar šteta.

Administrativni apsurd

Franjići nisu jedini u rovišćanskoj općini koji su pretrpjeli štetu, ali još nije poznato hoće li nepogoda moći biti proglašena, napominje načelnik Slavko Prišćan.

-Još uvijek ne mogu sa stopostotnom sigurnošću reći hoćemo li moći proglasiti nepogodu jer postoje određeni preduvjeti kada se prirodna nepogoda može proglasiti – tumači Prišćan.

To je kada je ukupna izravna šteta najmanje 20 posto izravnih prihoda grada ili općine, kada je rod umanjen barem trideset posto prethodnog trogodišnjeg razdoblja na području te jedinice lokalne samouprave ili u slučaju da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području tog grada ili općine najmanje trideset posto. U praksi to znači da oni koji žive na razvijenijim područjima ostaju kratkih rukava. S tim proceduralnim apsurdom dobro su upoznati zagrebački OPG-ovci koji se još oporavljaju od nepogoda 2023.i 2024., ali nisu dobili ni centa odštete niti pristup EU fondovima samo zato što imaju krivi poštanski broj.

-Imam OPG koji sa susjednom županijom graniči jedan metar i njegov susjed dobije odštetu, a on ne – opisuje konkretnu situaciju na primjeru člana svoje udruge predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije Marina Galović.

U Rovišću najavljuju kako će svakako naći model pomoći svojim poljoprivrednicima.

-Ukoliko ćemo moći nešto napraviti putem prirodne nepogode onda se nadam da ćemo pomoći, a ako ne tražit ćemo nova rješenja kako pomoći OPG-ima – kaže Prišćan.

 

Sustavna rješenja i zaštitu traže i zagrebački poljoprivrednici. Štetu nakon nevremena je s područja Zagreba i Zagrebačke županije pretrpjelo njih stotinjak. Plastenici su uništeni ili oštećeni, urod jagoda upitan, a dio povrća sada užurbano beru kako bi spasili što se spasiti da. U samom Gradu Zagrebu je da bi se proglasila elementarna nepogoda potrebna šteta od deset i pol hektara potrganih najlona i plastenika. Galović vjeruje da će tu brojku i postići, ali po pitanju odštete od Grada nije optimistična.

-Za jedan auto se daje 5000 eura, a nama poljoprivrednicima će se isplatiti pet posto štete! Mislim, ako će biti tako onda je to jadno, ne znam je li to možda nespretno napisano i je li pet posto fonda ili pet posto štete? Ne znam, ali u njihovom tekstu piše pet posto, a ako je to tako, onda je to fakat jadno i znači da se ne drži do proizvođača hrane koje hrane ovaj grad – ljuti se Galović.

Ne dobiju li pomoć mali proizvođači to neće izdržati i do 25 posto bi ih moglo ugasiti proizvodnju koja na tom području nije zanemariva jer se u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji uzgaja jedna četvrtina povrća u Hrvatskoj. Održan je i sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na kojem je rečeno da bi se do prvog svibnja moglo pronaći rješenje. U slučaju proglašenja elementarne nepogode država bi im mogla pokriti 70 posto štete. No, tu je previše “ako” i “možda”, ali zagrebački povrćari ovoga puta neće popustiti.

-Napravit ćemo je jedan velik prosvjed ako se neće poštivati dogovoreno, ali to neće biti miran prosvjed već scenarij Bruxellesa – jasna je Galović.

Naslovna foto: ilustracija Canva