Hit iz našeg kraja: “Hotel za pčele” rasprodan, košnice ima i pilot iz Dubaija!

U Garešnici se nalazi prvi hrvatski hotel za pčele gdje malene zujalice tetoši OPG Balja. Princip je jednostavan – vlasnici u hotelu ostave svoju košnicu, a sve dalje je na Baljama. I ne, ne morate u startu kupiti košnicu s pčelama unutra i dovesti ju.

-Mogu nabaviti od nas svoju košnicu koju mi pripremimo, pripremimo pčelinju zajednicu, napravimo cijelu košnicu, satne osnovne, sve što treba. Košnica je njihova, pola prinosa ide nama koji se brinemo o toj košnici, a pola prinosa meda iz njihove vlastite košnice ide njima – tumači Domagoj Balja.

Vlasnici svoju košnicu mogu kada žele fizički uzeti i odnijeti ili nakon tri godine produžiti ugovor. Do sada nitko nije otkazao ugovor, hotel je popunjen s 40 košnica, a kako se dobar glas ili snažno zujanje daleko čuju tako svoje košnice u garešničkom hotelu imaju i nogometni trener koji je trenutno u Saudijskoj Arabiji te pilot iz Dubaia.

-Konkretno, ovaj pilot iz Dubaia, supruga mu je Engleskinja, a sin im živi u Zagrebu i ide u internacionalnu školu u Zagrebu i njemu je tata kupio košnicu kod nas u hotelu – priča garešnički pčelar.

I on kao i svi drugi mogu doći, navući pčelarska odijela i pozdraviti svoje pčele.

-Svi vlasnici košnica u našem hotelu su pozvani doći u bilo kojem trenutku tijekom pčelarske sezone sudjelovati u radovima sa pčelama. Mogu vrcati i ostale radove raditi s tim da koriste našu opremu i sve ostale resurse – kaže Balja i dodaje kako 80 posto vlasnika to i napravi.

 

Mladi pčelar s nosom za biznis

Malo dalje, u Gračanici Šišinečkoj kod Gline niče jedna slična priča u režiji mladog pčelara Vladimira Piškora koji je pčelariti počeo prije četiri godine na nagovor prijatelja.

-Obiteljski prijatelj mi je poklonio jednu košnicu i tako je to krenulo, od jedne na sedam, sa sedam na 30 i sada smo na 40 zajednica, a plan za ovu godinu je ako Bog da povećati na 100 do 120 košnica – opisuje svoj pčelarski put taj mladi pčelar.

Vladimir je student Agronomskog fakulteta smjera agrobiznis i ruralni razvitak, pa ga je nos za biznis ponukao na pokretanje Čuvara pčela koji zainteresiranima omogućuje da na neki način zakupe košnicu. Inspirirao ga je Gruntek, ali u njegovom slučaju korisnici nisu virtualni povrtlari već virtualni pčelari.

-To je ajmo reći kao neka virtualna košnica i korisnik sam bira što želi da mu proizvede košnica na mom pčelinjaku, bira između svih pčelinjih proizvoda, a to su med, propolis, vosak, pelud, perga i može birati da ima svoju košnicu baš fizičku. To je malo skuplja opcija, a ako uzme pčelarovu košnicu tada bira samo godišnji plan s proizvodima – objašnjava princip.

 

Sav posao oko pčela u stvarnosti radi Piškor, korisnici kroz svoju virtualnu košnicu odabiru godišnji paket proizvoda pri čemu ne moraju strahovati da će u slučaju da su njihove pčele malo manje uspješne biti zakinuti.

-Za cijenu koju korisnik plati dodijeljena mu je minimalna količina proizvoda, ali može biti i više ako je dobra godina i košnica donese više. No, ako je loša godina imamo više košnica, da popunimo taj manjak – kaže Piškor.

Uz to redovito mogu pratiti rad.

-Svakog 15. u mjesecu javljam stanje proizvoda i proizvodnju jedne košnice – kaže.

Za sada ne mogu fizički doći, u budućnosti je i to u planu kao i okupljanje više pčelara. Sličan princip je i projektu oprashi.hr koji je nadogradnja hotela za pčele s tim da u tom slučaju na pčelinjacima na nekoliko lokacija u Hrvatskoj košnice u pravilu posvajaju tvrtke. No, naglasak nije na medu već na pomoći oprašivačima.

-Poanta cijele priče je pomoć našim oprašivačima, našoj pčeli, pogotovo našoj hrvatskoj pčeli odnosno kranjskoj pčeli koja je sve ugroženija, koje je sve manje, koja je sve zatrovanija i iz godine u godinu sve teže i teže opstaje – upozorava Balja.

Procjenjuje se da je prosječna stopa gubitka pčelinjih kolonija u Europi između 20% i 30% godišnje, a bez pčela i drugih oprašivača izbor hrane bio bi nam prilično otužan jer procjenjuje se da čak 84% usjeva na našem kontinentu ovisi o njima, a bez oprašivanja ne bismo primjerice jeli čokoladu.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Foto naslovna: ilustracija Canva