[FOTO] Bjelovar domaćin velikog međunarodnog kongresa, govori se o temi koja je neizmjerno važna za sve!

Na kongresu o dojenju koji se u Bjelovaru održava danas i sutra, 15. i 16. svibnja, stručnjaci su predstavili rezultate trideset godina rada. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji udio majki koje isključivo doje prvih šest mjeseci porastao je s 14 na 50 posto, no cilj od 70 posto koji propisuju UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija još je daleko.

Kongres pod nazivom “Suvremene spoznaje o dojenju” organizirali su Udruga “Za zdravo i sretno djetinjstvo”, udruga Progressus, Veleučilište u Bjelovaru i Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, a okupio je liječnike, sestre i ljekarnike, oko 100 sudionika uživo i 150 online.

Predsjednica udruge “Za zdravo i sretno djetinjstvo” prim. dr. sc. Marija Čatipović, koja vodi promociju dojenja u županiji od samih početaka, istaknula je da posla ima uvijek.

“Dolaze nove trudnice, nove majke, nova djeca. To je neiscrpan izvor poslova koji traje vječno, dok god žene i majke rađaju”, rekla je pedijatrica Čatipović, dodavši da su se u trideset godina ipak daleko pomaknuli. Podsjetila je kako se u prošlosti aktivno promovirala umjetna prehrana, dok se dojenje guralo u drugi plan.

Jedan od problema ostaje odustajanje u prvom mjesecu života. Prema riječima Čatipović, iz rodilišta majke odlaze s 85 do 90 posto udjela dojenja, ali taj postotak unutar prvog mjeseca znatno pada. Kao razloge navodi suvremeni tempo života, stres i, paradoksalno, nedovoljnu informiranost, ne na razini znanja, nego stavova.

“Brzo ćete mi reći što je najbolja hrana za dijete, ali znanje ne znači i stav”, rekla je, naglasivši da promociju treba početi već u vrtićima i školama, bez pritiska na majke koje iz različitih razloga ne mogu dojiti.

Prof. prim. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, voditeljica Odjela za podršku dojenju pri Banci humanog mlijeka KBC-a Zagreb i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dojenje, istaknula je da kongres spaja dva ključna potprograma Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja koji vrijedi za razdoblje od 2024. do 2027. — Rodilišta prijatelji djece i Ljekarne prijatelji dojenja.

“To nije slovo na papiru, to je nešto što se živi doista u praksi”, rekla je Pavičić Bošnjak, ocjenjujući da je Hrvatska pri isključivom dojenju do navršenog jednog i tri mjeseca negdje oko 50 posto, ali da u dobi od šest mjeseci taj postotak znatno pada.

Naglasila je i dobrobiti dojenja koje se, kako kaže, nedovoljno naglašavaju u javnoj komunikaciji te kako su one brojene. Neke od njih su smanjivanje rizika od pretilosti, atopijskih i kroničnih upalnih bolesti crijeva te akutne limfatične leukemije, dok majkama smanjuje rizik od karcinoma dojke i osteoporoze.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, voditeljica projekta “Živjeti zdravo”, predstavila je podatke koji dojenje povezuju sa zaštitom od prekomjerne tjelesne mase. Prema njezinim riječima, desetina djece u Hrvatskoj nije nikad u životu dojena, a upravo ta djeca imaju 62 posto veći rizik od razvoja debljine u usporedbi s djecom koja su dojena šest i više mjeseci. Djeca dojena kraće, odnosno do šest mjeseci imaju 38 posto veći rizik. U sklopu projekta “Živjeti zdravo”, podsjetila je Musić-Milanović, u svakoj je županiji postavljene su klupe za dojenje kao simbolična i praktična poruka podrške majkama na hodačkoj stazi i u parku.

Kongres se održava povodom tridesete obljetnice promocije dojenja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i desete obljetnice programa Ljekarne prijatelji dojenja.