Na udaru sunca i suše povrće, riba i stoka. Kako održati proizvodnju?

Dugotrajan toplinski val i sušno razdoblje ostavljaju posljedice u cijeloj Europi u kojoj su na rekordno niskim razinama vodostaja i velike rijeke. Na udaru su nuklearne elektrane, riječna plovidba, kemijske tvornice, ali najpogođenija je poljoprivreda, a posebno ribnjačarstva. Iznimka nije ni Ribnjak 1961 Siščani koji pod teretom drugog ovogodišnjeg toplinskog vala diše na škrge, pogotovo jer su im jedini izvor oborinske vode, a kiše nema. Razina vode na najvećem ribnjaku je već sada, početkom kolovoza pala za pedeset centimetara i upravo je smanjenje vode najveći problem. Ne i jedini. Glavobolje zadaje i previsoka temperatura vode koja prelazi trideset stupnjeva što ribama stvara stres.

-Njihov metabolizam se usporava i ne funkcioniraju kao što bi funkcionirale u normalnim uvjetima. Prvenstveno je problem što se ne mogu hraniti – kaže direktor Jurica Bošnjak.

Na suncu i previsokim temperaturama muči se i povrće.

-Ako je nama ljudima vruće i biljkama je vruće, samo što se mi možemo sakriti u hlad, a one bogice ne mogu. Venu, poklapaju se, suše – opisuje stanje bjelovarska uzgajivačica Jasna Pranić.

 

Ništa bez navodnjavanja. Pod uvjetom da ima vode

Bez navodnjavanja proizvodnja više nije moguća, ali problem je voda jer značajnije kiše nije bilo od polovine lipnja. Pranić, kaže, srećom još ima vode u bunaru, ali ni ona ne može zalijevati kao što je zalijevala prije mjesec dana.

-Zalijeva se po modelu eci, peci, pec. Čemu više treba to se zalije danas, pa onda drugi dan opet ‘eci, peci, pec’, pa na što padne to se zalije. Na kapaljku, nešto se zalijeva, nešto ne – kaže Pranić i dodaje kako biljke preživljavaju i tek treba vidjeti što će biti.

S vodom moraju biti oprezni jer Bjelovarsko-bilogorska županija još uvijek nema niti milimetra navodnjavane površine pod sustavom javnog navodnjavanja. Unatoč planovima akumulacije nisu izgrađene, a upravo bi one bile spas ribnjačarstvima.

-Akumulacija bi sigurno puno pomogla, samo na ovom potezu su tri, četiri ribnjaka koja ovise o oborinskoj vodi, pa bi nam ona uvelike olakšala situaciju. Gradnja akumulacije je bila u planu, ali planovi su jedno, a realizacija je već pitanje – kaže Bošnjak zahvalan što barem Hrvatske vode uređuju kanale iz kojih se slijeva oborinska voda iako im to sada kada nema kiše ne znači puno.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u realizaciji je sada jedna akumulacija, ona Kapelica – Kaniška Iva što će biti prvi sustav javnog navodnjavanja ovdje. To je pozitivno, ali ne dovoljno i država se tu mora ozbiljnije angažirati kako bi se iskoristili postojeći resursi.

-Nama izvan vegetacije padne dovoljno oborina tijekom godine, dakle mi moramo naći način da kroz akumulaciju raznih veličina sukladno terenu, konfiguraciji terena, osiguramo akumuliranje vode koja će se distribuirati na površine tijekom ljetnih mjeseca, odnosno tijekom vegetacije. Ako se to ne učini u što kraćem roku, proizvodnja će u budućnosti drastično padati i doći će u pitanje opstanak ogromne većine poljoprivrednih gospodarstva – upozorava Marijo Puškarić koji u Kaniškoj Ivi uz ostalo uzgaja industrijski krumpir, kukuruz šećerac, luk i češnjak.

 

Zbog žege pada proizvodnja mlijeka

No, na udaru sunca nije samo biljni i riblji svijet. S visokim temperaturama teško se nose i krave što za posljedicu ima smanjenu proizvodnju mlijeka.

-Potrudili smo im se što više olakšati, ventilatori rade 24 sata, rashlađujemo ih, ali posljedice se osjete, to je neizbježno. Posljedice su pad proizvodnje mlijeka za 10 do 20 posto, pad konzumacije hrane, a molimo Boga da ne bude težih, životnih posljedica za njih – kaže Mile Špehar iz Narte.

 

Špehar na mužnji ima tridesetak grla, ukupno u staji 150 grla. Olakšati im nastoji i dovoljnim količinama vode. Koliko ukupno litara dnevno ni ne želi zbrajati.

-To su abnormalne količine, možda i 150 do 200 litara po kravi jer one u očaju prolijevaju puno vode da bi se pod rashladio. Ne popiju one tu svu vodu već se i rashlađuju – tumači taj mladi stočar.

Vode, srećom, ima.

-Imam svoj bunar, a pomažem si i gradskim vodovodom, pa kada moj bunar posustane onda koristim vodovod – kaže.

Iako vode ima, a uginuća blaga je izbjegao nada se popuštanju paklenog ljeta što je želja koju dijele svi poljoprivrednici.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Foto naslovna: ilustracija Canva