Europa ima nove preporuke za krize: Savjetuju da pripremite zalihe za 72 sata, evo zašto je to važno

Što biste učinili kada bi iznenada nestalo struje, prestale raditi komunikacijske mreže ili zbog velike nesreće više ne biste mogli normalno doći do hrane i vode? Europska komisija želi da građani unaprijed razmisle o takvim situacijama te pripreme svoje domove za moguće izvanredne okolnosti.

Nove europske smjernice, naime pozivaju stanovnike svih država članica da osiguraju osnovne zalihe hrane, vode i drugih potrepština koje bi im omogućile samostalno funkcioniranje tijekom prvih 72 sata krize, odnosno dok organizirana pomoć ne postane dostupna.

Preporuke je na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu predstavila povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Poručila je kako je u kriznim situacijama presudno kako će ljudi reagirati u prvim satima, zbog čega je važno da svatko zna kako zaštititi sebe, svoju obitelj i pomoći drugima.

Torba za hitne slučajeve

Jedna od središnjih preporuka odnosi se na pripremu kućanstava za najmanje tri dana samostalnog funkcioniranja. Građanima se savjetuje da unaprijed osiguraju osnovne namirnice, vodu i potrepštine koje bi im bile potrebne ako dođe do prekida uobičajene opskrbe.

Uz kućne zalihe, preporučuje se i priprema posebne torbe ili ruksaka za evakuaciju. U njemu bi se trebale nalaziti najvažnije stvari koje bi kućanstvu omogućile da u slučaju hitnog napuštanja doma sa sobom ponese ono najpotrebnije. No, europske preporuke ne odnose se samo na pojedince i njihove obitelji. Poseban naglasak stavljen je na edukaciju djece u vrtićima i školama, pri čemu bi se o mogućim kriznim situacijama trebalo učiti kroz aktivnosti prilagođene njihovoj dobi, bez izazivanja straha.

Osobe s invaliditetom 

Među prioritetima je i osiguravanje odgovarajuće zaštite osobama s invaliditetom kako u izvanrednim okolnostima nitko ne bi ostao bez potrebne pomoći. Europska komisija istodobno traži učinkovitije informiranje građana. Vlasti bi u slučaju opasnosti trebale brže i jasnije komunicirati, kako bi stanovništvo na vrijeme dobilo upute o tome što treba učiniti.

Novo obilježavanje 

U sklopu novih inicijativa predloženo je i uvođenje Europskog dana pripravnosti, koji bi se obilježavao 23. listopada, počevši od sljedeće godine. Datum nije odabran slučajno. Upravo je 23. listopada 2001. osnovan europski Mehanizam za civilnu zaštitu, a cilj novog dana bio bi dodatno potaknuti građane i lokalne vlasti na pripremu, vježbe i upoznavanje s mogućim rizicima.

Ideja je proizašla i iz preporuka panela europskih građana, u kojem je sudjelovalo 150 stanovnika iz svih država članica. Oni su zatražili snažnije uključivanje javnosti u sustave zaštite i spašavanja.

Posebna priprema 

Uz preporuke namijenjene građanima, Europska komisija državama članicama predlaže i redovite stres – testove sustava civilne zaštite te izradu planova za neprekinuti rad službi u kriznim okolnostima. Nacionalni centri civilne zaštite trebali bi moći funkcionirati i koordinirati pomoć 24 sata dnevno, čak i u slučaju velikih poremećaja poput nestanka električne energije, prekida komunikacijskih mreža ili kibernetičkih napada.

Iako smjernice nisu pravno obvezujuće, dio su šire europske strategije jačanja otpornosti na krize. Ona se oslanja i na izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koje je upozorilo na potrebu bolje pripremljenosti Europe zbog sve učestalijih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji.