Kuhano jelo hlade satima prije hladnjaka. Baš to čekanje je problem

Nedjeljni ručak je gotov, a u loncu je ostalo još pola sarme. Lonac ostaje na štednjaku pod poklopcem, jer vruće jelo “ne ide u hladnjak”. U hladnjak ga netko spremi navečer, a nekad tek ujutro.

Tako se radi u mnogim kućama i tako su nas učile mame i bake. Pravilo je točno samo napola. Vruće jelo doista ne treba gurati u hladnjak čim se skine s vatre. Ipak, puno je veća greška ostaviti ga satima na kuhinjskoj ploči.

Lonac pun vrućeg jela zagrijat će unutrašnjost hladnjaka. Mlijeko, meso i sve ostalo oko njega tada će neko vrijeme biti na višoj temperaturi nego što bi trebalo. A kvarljiva hrana trebala bi stajati na pet stupnjeva ili niže.

Druga strana priče manje je poznata. Bakterije se najbrže razmnožavaju između otprilike četiri i šezdeset stupnjeva. Lonac koji se polako hladi na sobnoj temperaturi satima prolazi baš kroz taj raspon. Što je lonac veći i puniji, to dulje traje.

Zato se savjetuje da kuhano jelo ne stoji izvan hladnjaka dulje od dva sata. U tom roku treba ga ohladiti i spremiti. Ako je jelo zaboravljeno vani pa je prošlo više od četiri sata, sigurnije ga je baciti.

Hlađenje se može ubrzati. Jelo se prelije u manje posude, jer se mala količina ohladi puno brže od punog lonca. Poklopljena posuda može se staviti i u sudoper s hladnom vodom.

Kod riže pravilo je još strože. U riži se, ako se predugo hladi na sobnoj temperaturi, mogu razviti toksini opasni za zdravlje. Zato rižu koja ostaje za sutra treba spremiti u hladnjak čim je skuhana.

Kad je jelo jednom u hladnjaku, ni ondje ne može stajati unedogled. Sarma u hladnjaku traje tri do četiri dana, kako smo pisali, a u zamrzivaču dva do tri mjeseca.