Moda ili zdravlje? Nutricionistica otkriva da popularna alternativa mlijeku nije baš onakva kakvom se čini

Bademovo, zobeno, sojino ili rižino… Izbora je mnogo. Biljni napitci posljednjih su godina sve popularniji, a sve češće zauzimaju mjesto kravljeg mlijeka u hladnjacima i šalicama za kavu. No jesu li doista zdraviji izbor ili je riječ o trendu koji je dobrim dijelom potaknuo marketing? Iako ih često nazivamo biljnim mlijekom, već na samom pakiranju primijetit ćemo drugačiji naziv.

-Prema europskim pravilima, proizvodi poput bademovog i zobenog mlijeka ne smiju se zvati mlijekom. Na pakiranju piše napitak jer se mlijekom zakonski smatra samo ono životinjskog podrijetla, iako mi u govoru to zovemo bademovo mlijeko i to je sasvim u redu – pojašnjava nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

Razlozi zbog kojih se potrošači odlučuju za biljne alternative prilično su različiti, neki su opravdani, a neke ne bismo trebali tako lako prihvaćati.

-Razloga za njihovu popularnost ima nekoliko, a većina toga je potpuno opravdana. Dio ljudi ne podnosi laktozu ili ima alergiju na proteine kravljeg mlijeka. Drugi se hrane biljno iz nekih etičkih uvjerenja i to je osobna odluka koju možete ili ne morate poštovati. Mnogima je zobeni napitak u kavi naprosto ukusniji od mlijeka i to je također dobar razlog – tumači sugovornica.

No, uz opravdane razloge popularnosti, postoji i ona druga strana priče. Biljni napitci često se predstavljaju kao laganija, prirodnija i zdravija alternativa, a takva percepcija ne mora nužno odgovarati njihovu stvarnom nutritivnom sastavu.

-Postoji i manje opravdan razlog, a to je marketing. Zelena ambalaža, riječi poput prirodno i lagano. To su riječi koje stvaraju dojam da je biljni napitak samim time i zdraviji izbor – upozorava Crnković.

Nutritivna vrijednost, međutim, ovisi o vrsti napitka i njegovu sastavu. Upravo zato nije dovoljno gledati samo privlačnu ambalažu ili kalorijsku vrijednost, već i količinu proteina, kalcija te ostalih važnih nutrijenata.

-Sojni napitak po količini proteina najbliži je kravljem mlijeku. Ima oko 3 grama na decilitar, zobeni ima oko gram, a bademov i rižin imaju tek tragove. Bademov napitak najčešće sadrži samo 2 – 3% badema, ostalo je voda, a cijena mu i nije baš takva – pojašnjava sugovornica.

Drugim riječima, sličnost u izgledu i načinu korištenja ne znači i jednaku nutritivnu vrijednost. Ono što ulijemo u šalicu može izgledati gotovo identično, ali našem organizmu ne daje nužno iste hranjive tvari.

-Zanimljivo je da su upravo neki najprirodniji proizvodi, oni bez ikakvih dodataka, zapravo nutritivno najsiromašniji. Ako u tom kontekstu pogledamo usporedbu biljnog i kravljeg mlijeka, sve ide u prilog kravljem mlijeku – upozorava nutricionistica.

Prelazak s kravljeg mlijeka na biljne napitke ne preporuča se ako je motivacija iza toga jednostavno manji broj kalorija. Nerijetko, to ne staje samo na mlijeku.

-Nakon toga nerijetko se izbacuje jogurt, pa sir i odjednom, bez da je itko primijetio, iz prehrane nestane velik dio proteina i kalcija. Osoba se osjeća kao da se hrani zdravije nego ikad jer sve izvana izgleda kao briga za sebe – kaže nutricionistica i dodaje da takvo ponašanje nije pravilo, ali da biljni napitci nisu dostojna zamjena mliječnim proizvodima.

Zaključak nije da treba birati isključivo jednu ili drugu opciju. Važnije je razumjeti što pojedini proizvod donosi i prilagoditi izbor vlastitim potrebama, umjesto da odluke o prehrani donosimo samo na temelju trendova.

-Kravlje mlijeko ne trebate izbaciti ako ga dobro podnosite. U prehrani ima mjesta za oboje. Valja znati da biljno mlijeko nije čudotvorno, ali nije niti štetno. Ako vam prije, nije problem da ga koristite, to je namirnica kao i svaka druga. U ovoj priči, najvrijednije je pitanje koje se ovdje otvara. Biramo li nešto zato što nam se čini dobro, ili zato jer nam je netko rekao da bismo to trebali jesti ili je sada moderno? O tome treba razmisliti i biti oprezan i zato valja jesti s pažnjom – zaključuje nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

FOTO: Canva