Roditelji ostavili dugove? Ne morate se odreći nasljedstva da ih ne biste platili iz svog džepa

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Nasljednik po Zakonu o nasljeđivanju odgovara za dugove umrloga samo do vrijednosti imovine koju je naslijedio, pa vjerovnicima ne može dugovati više nego što je dobio.

Strah je razumljiv. Nakon sprovoda stižu opomene za kredit, karticu ili neplaćene račune. Prva misao mnogih je odreći se svega prije nego što dug prijeđe na njih.

Članak 139. tu je jasan. Recimo da je pokojnik ostavio stan vrijedan 60.000 eura i 80.000 eura duga. Nasljednik vjerovnicima odgovara do 60.000 eura. Preostalih 20.000 eura od njega nitko ne može tražiti.

Isto vrijedi kad je nasljednika više. Vjerovnik se može obratiti bilo kojem od njih, ali ni od jednoga ne može tražiti više nego što je taj naslijedio.

Tko se odrekne, ne plaća ništa, ali ništa ni ne dobiva. Odricanje ne može biti djelomično, pa nitko ne može zadržati kuću, a dugove ostaviti drugima.

Odricanje se prenosi i na djecu onoga tko se odrekao, osim ako izjavi da se odriče samo u svoje ime. Kad se odreknu svi najbliži, na nasljedstvo se pozivaju sljedeći u redu. Tako pitanje duga zna stići i do daljnje rodbine.

Za odricanje ipak može biti kasno. Tko je već prihvatio nasljedstvo ili raspolagao nekim njegovim dijelom, primjerice prodao pokojnikov auto, više se ne može odreći.

Nasljednik zato ne plaća ništa iz vlastitog džepa, čak ni kad je dugova više nego imovine. U najgorem slučaju ostaje bez onoga što je naslijedio.

Foto: jarmoluk / Pixabay


PODIJELI S PRIJATELJIMA!
Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti