
Brački Varenik, sirački pekmezi, ali i umaci koje su ‘zaljutila’ božanstva
Bogatstvo raznolikosti okusa gotovo cijele Hrvatske moglo se pronaći i kušati na Bjelovarskom sajmu na Sajmu OPG-ova i ekoloških proizvođača na kojem se moglo zaviriti u Bakinu špajzu. U njoj na svom OPG-u sve dočekuje Sirčanka Vlasta Bokulić koja nam je spremno otkrila tajne dobrog pekmeza i džema, pa i onog novog, džema od šljiva s rumom.
-Sve te šljive od kojih mi radimo pekmeze i džemove su naše autohtone šljive, znači naše domaće koje rastu u Siraču i okolici pa malo eksperimentiramo. Napravili smo običan džem gdje nema ruma, a u jedan smo malo dodali ruma i to je stvarno jako ukusno. Alkohol ispari, nema unutra alkohola, ali aroma ruma ostane – opisuje slasni namaz gospođa Vlasta.
Već dobro znanim ajvarima, turšijama, octu od divljih jabuka, dodala je i nove, papričice punjene sirom u maslinovom ulju i ukiseljenu papriku s medom jer tako nove kupce privuče, a stare iznenadi.
Neotkrivena buča i mitski umaci
Ocat, pekmez, suhe gljive, mješavine za rakije pronaći su se mogli na štandu OPG-a Zeleni zalogaj u kojem baka uzgaja, a unuka slastičarka prerađuje i želi naučiti ljude i na drugačije primjene buče.
-Ne koriste ju ljudi, uvijek imaju neku prepreku kad je buča u pitanju i stanu na tim košticama i ulju. Rijetko tko će probati, kao da ih odbija ta neka narančasta boja, a buča se u stvari može koristiti i za slatko i za slano. Buča i sama po sebi, je relativno slatkasta pa može i u slatka jela, može i u slana, može se raditi i namaz – kaže Leona Panjkrc i ponosno ističe kako se oni koji probaju njihov pekmez od buče vraćaju.
Hrvati možda još nisu ljubitelji pekmeza od buče, ali zato vole ljuto, a OPG Svarog iz Blaškovca nudi ljute umake koje rade od 20-ak sorti čili papričica. Od konkurencije se razlikuju po tome što su njihovi čili umaci fermentirani.
-Volimo fermentaciju i volimo laganu kiselost iz fermentacije koja je prirodna.
Proizvodnja traje od branja papričica do konačnog proizvoda nekakvih šest mjeseci koliko stoje u fermentaciji s tim da imamo i proizvode koje nam odležavaju i više. Evo naš Slavko Premium je 26 mjeseci odležan – opisuje proces Anita Husnjak Šest.
Uz ljute umake OPG Svarog nudi i priču, iskustvo u kojem ćete zakoračiti u tajanstven svijet slavenske mitologije ili kako slogan OPG-a Svarog kaže, “Božanske okuse mitologije”.
-Svaki naš umak ima ime po nekom božanstvu iz staroslavenske mitologije. Pokušali smo spojiti njihove osobine, koliko smo upoznati, s našim okusima umaka. ‘Vesna’, naš umak je božica proljeća i ona je onako slatko-ljuta. Najljući je ‘Slavko’.
To nije možda staroslavenski bog, ali je slavensko ime. Suprugov djed koji ga je naučio jesti ljuto se zvao Slavko i zato je ime najljućeg ‘Slavko’, njemu u čast.
Imamo i umak ‘Perun’. On je poprilično ljut. Odmah ispod ‘Slavka’ – kaže.
Gastro putovanje Hrvatskom
Sajam domaćih proizvoda nije mogao proći bez sira s kojim je iz Baške Oštarije došla Sirana Vegium. Uz jogurte, imaju polutvrde i tvrde kravlje sireve, nagrađivani lički škripavac, ali i jedan karakterističan mliječni proizvod, Ličku basu.
-Basa je cijeđeno kiselo mlijeko. Kiselo mlijeko se cijedi u sirnim maramama 24 sata, tako da se višak sirutke, tekućine iscijedi i ostane gusto, koncentrirano kiselo mlijeko. Samo ime govori Lička basa, znači to je baš specifičan i karakterističan proizvod za Liku – otkriva Danijela Jerbić Tomljenović.
Njihovi proizvodi nastaju u srcu Velebita na tisuću metara nadmorske visine, a kako pedesetak muznih krava dio godine pase na otvorenom, to se i osjeti u finalnom proizvodu.
-Jednostavnije je kod same mužnje jer čim su krave vani, one su samim time i čišće.
Daju više mlijeka, mlijeko je bolje kvalitete, bolji je omjer masnoća i proteina i naravno da se osjeti u proizvodima – ističe ta sirarka.
Razočarani nisu ostali ni ljubitelji suhomesnatih delicija s kojima je iz Lakteca stigao Igor Karaba čiji su špek, kobase, kare i bunceki privlačili pažnju. Privlače li i one koji će kupiti? Kakva je općenito potražnja?
-Ništa posebno, ali nije ni loše. Ima nas puno, onda ima i svakakvih cijena i svašta nešta. Tu smo mi koji, da sad ne hvalim sebe, glupo je, kada dođeš za naš štand i odmah vidiš na kilometar da je domaće, ali tu su i slučajevi da je špek, ne znam, 20 centimetara, ne može to biti domaće nikako – ističe Karaba.
Uz domaće okuse kontinenta, kušati se moglo i one Jadrana. Dašak Dalmacije s Bola iz Brača u Gudovac je donio OPG Bilić s Bom bom bolom, slasticom od suhih smokava, badema i oraha, marmeladom od mandarina i limuna, likerima poput Rogačuše, ali i maslinovim uljem i Bračkim Varenikom koji je nekada imao ulogu veću od one prehrambene, ističe Željana Cvitanić i objašnjava što točno varenik je.
-Reducirani sok od grožđa, znači sok od grožđa se reducira dugotrajnim iskuhavanjem, nekih otprilike do 15 sati ako ne i više i dobivate sirupastu tekućinu koja služi kao prirodni zaslađivač. Nekada davno zamjenjivao je šećer i služio za jačanje imuniteta za djecu, jer je to prirodni šećer bogat vitaminima – objašnjava.
Danas bez varenika nema dalmatinske pašticade, a sjajno ide i uz divljač, brudete, sir, salate, slastice. Bračko maslinovo ulje i Brački Varenik k tome imaju i europsku oznaku izvornosti.
-Stranci prepoznaju te europske oznake. Mi smo onda odlučili da ne radimo kvantitetu, nego kvalitetu. Zahvaljujući ministarstvu ušli smo u njihove mjere jer oni sufinanciraju te markice izvornosti i naši proizvodi se u tako turističkom mjestu prepoznaju. Moram reći da se prepoznaju jer oznake garantiraju kvalitetu i izvornost – priča Bilić koja prvi put bila u Bjelovaru i vrijeme odlučila iskoristiti za upoznavanje s proizvodima drugih proizvođača, ali i gradom i njegovom ponudom.

























