Autocestom do Dubrovnika, brzom cestom do Čilipa

Izgradnjom Pelješkog mosta jug Hrvatske napokon se spojio s ostatkom Hrvatske, no da dubrovačko područje postane prometno ravnopravno ostatku Hrvatske, potrebne su još dvije kapitalne investicije. Riječ je o nastavku izgradnje autoceste A1 do Dubrovnika, ali i izgradnji brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke Ruđer Bošković u Čilipima. Prema najavama iz Vlade RH, novi veliki investicijski ciklus u hrvatskoj cestogradnji koji je tijeku trebao bi završiti 2030. godine.

Prometna renesansa Juga započeta izgradnjom Pelješkog mosta i Stonske obilaznice trebala bi se nastaviti dovršetkom autoceste A1.

Konkretno, od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagradit će se 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 14,7 km spojnih cesta. Prema posljednjoj procjeni, onoj koja datira iz 2021. godine, vrijednost radova je 1,2 milijarde eura, što tu cestu ujedno čini i najskupljom do sada. Jedan kilometar te autoceste trebao bi koštati oko 26 milijuna eura, a ta bi cijena mogla biti i veća s obzirom na visoke stope inflacije koje su se itekako odrazile na cijene u niskogradnji.

Projekt autoceste od Metkovića do Dubrovnika podijeljen je u dvije dionice. Jedna je dionica čvor Metković – čvor Pelješac – čvor Duboka, dužine oko 22 km, a koja uključuje izgradnju 17,5 kilometara autocesta od Metkovića do čvora Pelješac te 4,45 km brze ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka.

Druga dionica ide od čvora Rudine do čvora Osojnik, a uključuje i brzu cestu od čvora Ston do čvora Doli (5,5 km) i spojnu cesta čvor Slano do DC8 (4,7 km). Dionica autoceste od čvora Rudine do čvora Osojnik duga je 29,5 kilometara, a uključuje i izgradnju spoja čvora Rudine na postojeću cestovnu mrežu.

Ove dvije dionice autoceste nastavljat će se na pristupne brze cesta na Pelješcu i na Pelješki most.

Gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika bit će najskuplja dosad zbog brojnih objekata na njoj, ali i na pristupnim cestama i čvorovima. Prema projektnom zadatku, koji je dio natječajne dokumentacije, na trasi prve dionice koja je duga 17,5 kilometara na lijevoj strani autoceste čak je 12,85 kilometara objekata, što je 73 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani te dionice ukupna dužina objekata je 11.810 metara, što je 67 posto ukupne dužine trase.

Na drugoj dionici, dugoj 27,5 km, na lijevoj strani je ukupno 13,5 kilometara objekata, što je 49 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani ukupna dužina objekata je 14.345 metara, što je 52 posto ukupne dužine trase.

I dok oko trase autoceste do Dubrovnika nema spora, pa ni javne „razmjene vatre” i, kao i obično, skupljanja jeftinih političkih bodova, s brzom cestom koja bi trebala preusmjeriti tranzitni promet iz srca Dubrovnika situacija je potpuno drukčija.

Iako se već doslovno desetljećima priča o potrebi kvalitetnog povezivanja Dubrovnika i Zračne luke u Čilipima i nitko ne dvoji da je postojeća cesta iz brojnih razloga neadakvatna, na jugu Hrvatske vode se žestoke rasprave o trasi nove brze ceste.

Brza cesta Dubrovnik – Čilipi planirana u tri faze. Prva faza obuhvaća dio prometnica i objekata na istočnoj strani mosta dr. Franje Tuđmana s pripadajućim čvorištima na državnim cestama te tunel “Gruž”. Riječ je o najkraćoj dionici ukupne duljine 2,6 kilometara. Druga faza u duljini od oko sedam kilometara obuhvaća glavnu trasu s čvorištima i pripadajućim spojnim cestama od čvora „Dubrovnik zapad“ do čvora „Dubrovnik istok“ koji pripada trećoj, ujedno i završnoj fazi. Treća faza, ujedno i najdulja, obuhvatila je spojnu cestu od čvora „Ilijina glavica“ do čvora „Dubrovnik istok“ (uključivo i čvor) i glavnu trasu ceste od desetog kilometra sve do čvora “Cavtat” (uključivo i njega) i završava na spoju sa postojećom državnom cestom D8 u zoni naselja Čilipi.

Naime, prema postojećem stanju, državna cesta D8 je jedina cestovna poveznica međunarodne pomorske luke Gruž u Dubrovniku i međunarodne zračne luke “Dubrovnik” u Čilipima, koja se nalazi 25 km jugoistočno od Dubrovnika. Ove prometne točke trenutno igraju ključnu ulogu u povezivanju Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske i svijetom. Zbog nedostatka alternativnih cestovnih pravaca, najopterećeniji dio D8 je dionica Dubrovnik – Zračna luka “Dubrovnik” u Čilipima, što tijekom turističke sezone predstavlja usko grlo prometne infrastrukture cijele regije Južna Dalmacija.

Stoga ne čudi što se planiranim zahvatom na prometnoj mreži očekuju značajna poboljšanja.

Prvo, očekuje se rasterećenje područja Grada Dubrovnika i susjednih općina poput Župe Dubrovačke i Konavala. Ovaj prometni smjer ima veliki značaj kako za tranzitne tokove tako i za lokalni promet, te će preusmjeravanje tranzitnog prometa pomoći u rasterećenju postojeće prometne mreže koja prolazi kroz gusto naseljena područja.

Pored toga, nova prometnica će omogućiti povećanje brzine prometovanja. Računska brzina na cijeloj dužini zahvata bit će 90 km/h, a poboljšana preglednost trase omogućit će pretjecanje na gotovo cijeloj dionici. Sve navedene promjene trebale bi značajno smanjiti trajanje putovanja.

Nadalje, očekuje se značajno poboljšanje sigurnosti prometa. Tijekom višegodišnje izgradnje prometnice, utjecaj na odvijanje prometa na postojećoj državnoj cesti D8 bit će minimalan ili gotovo zanemariv.

Nova prometnica predstavlja značajan korak naprijed za prometnu infrastrukturu u Dubrovniku. Očekuje se da će rasterećenje prometa, povećanje brzina i poboljšanje sigurnosti prometovanja donijeti olakšanje za lokalno stanovništvo, ali i za turiste koji posjećuju jedan od najpopularnijih turističkih gradova Hrvatske. Uz to, nova prometnica će pružiti bolju povezanost s ostatkom Hrvatske i Europom, čime će se potaknuti gospodarski razvoj regije.

Iako nitko u javnosti ne dovodi u pitanje neophodnost izgradnje nove brze ceste, brojne su primjedbe na trasu koju predlažu Hrvatske ceste, nepomirljive razlike u stavovima u javnost su isplivale u procesu javne rasprave povodom objave Studije utjecaja na okoliš.