Uprava Bjelovarskog sajma ima novi plan: trebat će puno ulaganja, alternativa je pogubna

Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj na sjednici Županijske skupštine otkrio je da je uprava izradila arhitektonsko-urbanističko rješenje za cjelovitu obnovu sajamskog prostora u Gudovcu te da je projekt sada u fazi traženja financijskih sredstava zajedno sa suvlasnicima, Bjelovarsko-bilogorskom županijom i gradom Bjelovarom.

Planom je predviđena nova velika zatvorena hala, uređene pristupe i potpuno drugačiji izgled sajma. Ključni problem koji obnovu čini nužnom je što više od 80 posto sajamskog prostora leži na otvorenom, a teren nije uređen za odvodnju većih količina oborina.

“Naš sajamski prostor je najlošiji sajamski prostor kada gledamo sajmove sličnog tipa. Sličan tip je Novi Sad i Radgona”, rekao je Salaj. Konkurentski sajmovi imaju asfaltirane površine i više zatvorenog prostora, a cijene izložbenog prostora ondje su i dvostruko više, od 40 do 50 eura po kvadratu, dok Bjelovarski sajam naplaćuje 21 euro na proljetnom i 18 eura na jesenskom sajmu.

Posljedice lošeg prostora već su vidljive. Jedan bjelovarski izlagač, koji je tri puta “plivao” na sajmu za kišnog vremena, odlučio je ne vraćati se, i to unatoč tome što je prošle godine uloženo nešto više od 50.000 eura u odvodnju oko jedne od hala. Veliki izlagači poljoprivredne mehanizacije postupno smanjuju iznajmljenu površinu.

Na rezultatima se to već osjeća. Prihodi od ulaznica snažno ovise o vremenskim prilikama: na proljetnom sajmu ove godine, uz lijepo vrijeme, prodano je 131.970 ulaznica, dok je na jesenskom sajmu 2024., kada je tri dana uzastopce padala kiša, taj broj pao na 44.816. Ukupni prihodi sajma stabilni su i kreću se oko 1,2 milijuna eura godišnje, no za razliku od Novog Sada ili Zagrebačkog velesajma, bjelovarski sajam nema prihode od najma prostora koji kod konkurencije iznose i po nekoliko milijuna eura.

Dodatan problem je i porezno opterećenje: na ulaznice u Hrvatskoj obračunava se PDV od 25 posto, u Sloveniji devet. Uprava sajma već je uputila dopise nadležnima tražeći izmjenu stope.

“Sajam traži jednu rekonstrukciju sajamskog prostora i to jako ozbiljnu, da bismo mogli ostati i nastaviti sajmovati. Mi imamo svoje mjesto u Hrvatskoj, mi ne padamo”, zaključio je Salaj, odgovarajući na pitanje skupštinara Antonia Babeca postavljeno na aktualnom satu Županijske skupštine.