Marić: Inflacija će biti veća, rast gospodarstva manji, a spremaju se i euroobvenzinice od 1,25 mlrd eura

Ministar financija Zdravko Marić rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” da trendovi upućuju na to da će gospodarski rast biti malo niži, a stopa inflacije znatno viša nego što je originalno planirano.

Marić je najavio da će na posljednjoj sjednici Vlade u travnju biti predstavljen program konvergencije te da će biti poslan u Bruxelles, što je, kako je rekao, prilika da ažuriraju makroekonomske projekcije.

– U ovom trenutku nemamo još posljednje brojke, rekao je Marić.

– Trendovi su vam, nažalost, sljedeći – rast će biti nešto niži, a stopa inflacije znatno viša nego što je originalno planirano. Kad smo radili proračun, i zadnje službene projekcije Vlade za ovu godinu bile su na stopi inflacije od 2,6 posto. U međuvremenu se jako puno toga dogodilo i to će biti korekcija sigurno na više. Strpimo se još dva tjedna pa ćemo čuti sve te brojke, dodao je.

Osvrćući se na val poskupljenja, Marić je rekao da ne mogu neutralizirati sve inflatorne pritiske, ali ih barem mogu ublažiti. Dodao je da je na njima da prate razvoj situacije kako bi se Vladine mjere što je moguće više materijalizirale prema građanima.

– Mi smo bili egzaktni kod plina, gdje smo vrlo jasno rekli – da nema paketa mjera, prosječno povećanje cijene bilo bi gotovo 78 posto. S paketom mjera ono je malo niže od 20. Naravno, ne za sve, prosječno. Naravno, one socijalno ugroženije skupine društva upravo će osjetiti taj najmanji porast, a neki drugi će nešto veći, ali u prosjeku to je malo niže od 20 posto, rekao je Marić.

– Što se tiče hrane, to je ono što nas, naravno, najviše zabrinjava i trebamo na tome raditi. Mi ćemo, naravno, pratiti razvoj događaja i u skladu s razvojem situacije po potrebi pooštravati neke stvari, uvoditi eventualno nove mjere, to ćemo sve vidjeti kako se stvari budu razvijale, dodao je.

Marić je rekao da na razini Europske unije sve zemlje proteklih mjeseci bilježe ubrzavanje inflacije.

– Hrvatska je i dalje točno na prosjeku 27 zemalja, dodao je.

Upitan u mogućnosti usporavanja ili odgode ulaska Hrvatske u eurozonu, Marić je rekao da se drže istog terminskog plana – 1. siječnja 2023., ako ispunimo sve uvjete.

– Hrvatska do sada nije dala jedan jedini razlog nikomu da se nešto uspori ili odgodi, poručio je.

Ministarstvo financija u utorak je otvorilo knjigu upisa novih hrvatskih euroobveznica, ususret dospijeću obveznice od 1,25 milijardi eura 30. svibnja ove godine. Riječ je o najstarijoj hrvatskoj euroobveznici, izdanoj 2014. godine. Očekivano dospijeće novog izdanja je 2032. godina, navode analitičari RBA.

Marić je najavio još krajem veljače da je u pripremi međunarodno izdanje obveznice, a potom da slijedi u srpnju i još jedno “dosta veliko” izdanje i na domaćem tržištu.

– Trenutno smo u aktivnostima pripreme međunarodnog izdanja, to će biti naš sljedeći korak i ono što uvijek činimo, probat ćemo pronaći najbolji trenutak za izlazak na međunarodno tržište i ostvarivanje onoga što hoćemo, a to je refinanciranje postojećih obveza po povoljnijim uvjetima u odnosu na ono što trenutno imamo, istaknuo je tada Marić.

Zadnji put na međunarodno tržište kapitala Hrvatska je izašla u ožujku lani, realiziravši dvije tranše obveznica – 12-godišnje obveznice, s dospijećem 2033. godine, u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto i prinos 1,257 posto, te 20-godišnje obveznice, s dospijećem 2041. godine, u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,75 posto i prinos 1,788 posto.