Poslodavci traže da se plaće ispod 5.000 kn ne oporezuju, evo što im odgovara ministar financija

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da načelno uzimaju u obzir prijedloge poslodavaca o daljnjem rasterećenju rada, no o tome će trebati dodatno razgovarati i provesti analize, a za smanjenje doprinosa će biti potrebne i strukturne reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

Odgovarajući na upit novinara o prijedlogu HUP-a da se dodatno rastereti trošak rada, Marić je kazao “načelno, taj prijedlog uzimamo u obzir”.

“Međutim, svi detalji i specifičnosti, i kada bi nešto trebalo stupiti na snagu, o tome ćemo morati još dodatno razgovarati i analizirati”, naveo je.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), naime, u utorak je poručila da je, s ciljem privlačenja i zadržavanja kvalitetne radne snage, potrebno značajnije rasterećenje ukupnog troška rada, kako bi poslodavci radnicima mogli isplaćivati veće plaće. Pritom su izneseni kratkoročni prijedlozi za povećanje neto plaća, koje bi trebalo provesti relativno brzo.

U poreznom dijelu, HUP tako predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

Iz poslodavačke udruge između ostalog su predložili i daljnje povećanje neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, pogotovo s obzirom da pritom država nema dodatnih izdataka, dok se poslodavcima otvara dodatni prostor za kompenzaciju radnicima.

Tako između ostalog predlažu povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s tri na na šest tisuća kuna, nagrade za radne rezultate s pet na 12 tisuća kuna, uvođenje neoporezive naknade troškova za rad od kuće, povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na 15 tisuća kuna, a tu je i prijedlog za povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, s dvije na tri kune po kilometru.

Marić je u srijedu istaknuo da u ovom trenutku dvije trećine poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak, budući da su u prethodnim krugovima porezne reforme poduzeta rasterećenja, a podignut je i osnovni osobni odbitak. Kako navodi, moglo bi se dalje diskutirati o načelu oportuniteta odnosno ravnomjernosti oporezivanja.

Podsjetio je i na ostale porezne izmjene, među ostalim i rasterećenje mladih od poreza na dohodak, pa će tako ove godine biti za 146 tisuća mladih isplaćeno ukupno 640 milijuna kuna na ime povrata poreza. Ustvrdio je da je Vlada na porezu na dohodak jako puno radila, podsjetivši kako je proširen i krug neoporezivih primitaka radnika.

“Da bi se dalje rasteretilo rast od oporezivanja, a ja sam uvijek za to, mislim da treba, između ostalog, posebnu pozornost voditi i prema doprinosima za zdravstveno i mirovinsko. Poslodavcu je to trošak, i bilo gdje da ga rasteretite, on će to pozitivno prepoznati i pretočiti u rast neto plaća”, naveo je ministar. No, poručio je i da s obzirom na situaciju u zdravstvenom i mirovinskom sektoru, treba napraviti određene iskorake kako bi se stvorili preduvjeti za dodatno porezno rasterećenje plaća.

Podsjetio je da je Vlada već ukinula dva doprinosa – za nezaposlene i za ozljedu na radu te smanjila izdvajanje za zdravstveno osiguranje, od čega je jedan dio, između 900 milijuna i milijardu kuna, išao prema poduzetnicima.

“Za dodatno rasterećenje rada bit će potrebne strukturne reforme u upravo u dva segmenta da se rastereti pritisak na doprinose”, kazao je Marić.   (Hina)

Foto: fah