Komemoracije u spomen na 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje okupit će tisuće građana i predstavnika državnog vrha

Hrvatska danas obilježava 33. obljetnicu pada Vukovara i stradanja Škabrnje, dva simbola patnje, otpora i herojstva u Domovinskom ratu. Tisuće građana, članova obitelji stradalih i državnih dužnosnika okupit će se kako bi odali počast žrtvama i prisjetit se dana kada su nevini ljudi, civili i branitelji, dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku.

Vukovar: Grad heroja i simbol otpora

Vukovar je 18. studenoga 1991. godine postao simbol najtežih stradanja u novijoj hrvatskoj povijesti. Nakon 87 dana herojskog otpora, grad je pao pod okupaciju bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, koje su počinile strašne zločine nad civilima i braniteljima. Tijekom opsade, grad je bio pod neprekidnim bombardiranjem – na njega je dnevno padalo na stotine projektila, uništavajući domove, bolnice i kulturnu baštinu.

Tijekom agresije ubijeno je najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, dok je oko 22.000 građana protjerano iz svojih domova. Tisuće ljudi prošle su kroz srpske koncentracijske logore, a više od 300 zatočenih nikada se nije vratilo. Na popisu nestalih i zatočenih iz Domovinskog rata i dalje se nalazi više od 350 imena onih kojima se svaki trag izgubio u jesen 1991. godine.

Središnji program obilježavanja u Vukovaru, pod nazivom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“, započinje  u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, simbolu otpora i humanosti tijekom najtežih dana opsade. Kolona sjećanja, predvođena vukovarskim braniteljima i članovima obitelji žrtava, krenut će ulicama grada prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja. Ovdje će bitipoloženi vijenci i zapaljene svijeće u znak počasti poginulima, a molitvu za njihove duše predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Na groblju će biti služena misa zadušnica za sve žrtve Domovinskog rata, dok će u 17 sati Dunavom biti pušteni lampioni kao svjetlosna „Rijeka sjećanja“. Zvonjava crkvenih zvona diljem Hrvatske u 18:11 sati simbolično će obilježiti trenutak sjećanja na pad grada heroja.

Škabrnja: Rane koje nikada neće zacijeliti

Istoga dana, 18. studenoga 1991., malo ravnokotarsko selo Škabrnja doživjelo je jedan od najkrvavijih masakra Domovinskog rata. Napad na Škabrnju počeo je rano ujutro, kada su tenkovske i pješačke snage JNA i srpskih paravojnih postrojbi ušle u selo s namjerom njegovog potpunog uništenja. Glavni udar bio je na zapadnom ulazu u selo, gdje su neprijateljske snage koristile masivnu vatrenu moć, uključujući zračne napade i topništvo.

Civili, pretežito žene, djeca i stariji, bili su nasilno izvlačeni iz podruma i skloništa, ubijani i masakrirani. Muškarci su zarobljeni i odvedeni u kninske logore, a dio mještana predan je hrvatskoj strani u mjestu Pristegu. Tog kobnog dana ubijeno je 43 civila i 15 branitelja, dok su tijekom rata Škabrnja i okolica izgubili ukupno 56 civila i 25 branitelja. Još šestero ljudi stradalo je od zaostalih mina nakon rata, a selo je do kraja rata ostalo potpuno opustošeno, spaljeno i uništeno.

Za zločine u Škabrnji odgovarala je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, čija je kazna smanjena na svega šest godina zatvora. Ovaj slučaj simbol je nepravde koja još uvijek prati sjećanje na stradanja Škabrnje.

Komemoracija u Škabrnji započinje u 9:45 sati programom u znak sjećanja, nakon čega će Kolona sjećanja proći selom prema Spomen-obilježju masovne grobnice kod osnovne škole. Misa zadušnica služit će se na mjesnom groblju sv. Luke, gdje će okupljeni odati počast poginulima.

Sjećanje koje ne blijedi

Vukovar i Škabrnja danas stoje kao simboli neizrecive patnje, ali i hrabrosti i otpornosti hrvatskog naroda. Njihove priče podsjećaju na cijenu slobode, a sjećanje na nevine žrtve ostaje trajna opomena. Tisuće lampiona, zapaljenih duž trasa Kolona sjećanja, svjedoče o jedinstvu nacije i nepokolebljivom poštovanju prema onima koji su dali svoje živote za domovinu.