Ni molitva ne spašava borove: Časne sestre uklanjaju jedan od simbola zadarskog identiteta

Na Facebook grupi Trn u oku – Zadar pojavila se vijest koja je uznemirila brojne Zadrane, tema koja u ovom gradu uvijek izaziva emocije i negodovanje: sječa stabala. Ovaj put riječ je o uklanjanju posljednjih sedam stabala pinije iz dvorišta samostana u neposrednoj blizini zgrada Solidarnosti.

Informaciju o nadolazećoj sječi prvi je podijelio poznati zadarski liječnik, dječji kirurg dr. Robert Karlo. U svojoj objavi na društvenim mrežama upozorio je da će 16. lipnja sve preostale pinije biti posječene, i pozvao sugrađane te nadležne institucije na reakciju.

“Dragi sugrađani,
jutros nas je obavijestila časna sestra iz samostana (Biskupov dvor Belafuža) kod zgrada Solidarnosti, da 16.06. maknemo automobile jer se SVA STABLA PINIJA POTPUNO UKLANJAJU. Zadnjih 30 godina radi poznate stambene gradnje uklonjeno je 10-tak pinija iz dvorišta, a od poznate stoljetne borove šume ostalo je samo 7 stabala. Razlog uklanjanja je da se časne sestre boje da se stabla ne sruše, valjda je svima poznato da stablo pinije nije jela i ne raste ravno u oblake nego većinom kosi položaj. Zadnjih 50 godina niti jedno stablo nije palo, a osim borovih iglica i smole nikakve druge opasnosti nema.
Očito se sprema još jedan kulturocid u gradu Zadru. Kome se obratiti i kako zaustaviti ubijanje simbola grada…..”, upitao je dr. Karlo.

Brojne reakcije građana na društvenim mrežama govore o dubokoj frustraciji. Mnogi podsjećaju da su pinije godinama bile simbol ovog dijela grada, i da su stari borovi dio zadarskog identiteta.

„Pinije nisu alepski borovi da padaju“, pišu komentatori, aludirajući na otpornost i stabilnost ovih stabala koje se, unatoč svojoj veličini i starosti, do danas nisu pokazale kao prijetnja okolini.

Privatno vlasništvo izvan dosega zaštite

Kako doznajemo istina je da su časne sestre već godinama izražavale zabrinutost zbog borova u dvorištu. No što su točno poduzele, te jesu li angažirale izvođača za njihovo uklanjanje, ostaje nepoznato. Naime, riječ je o privatnom posjedu, a kako Grad Zadar nema plan zaštite zelenih površina i stabala, tako ne može intervenirati ni u slučajevima kada se uklanjaju stoljetna stabla, ukoliko su ona na privatnoj parceli.

U praksi to znači da je gotovo svaka sječa moguća i zakonski neupitna ako je u okviru privatnog vlasništva, bez obveze za stručnu procjenu ili savjetovanje sa zajednicom.

Grad bez strategije zelenila

Upravo u tome mnogi vide širi problem. Zadar, za razliku od nekih drugih gradova, još uvijek nema strategiju zaštite stabala, niti registar vrijednih primjeraka urbanog zelenila. Građani već godinama upozoravaju na to da sječe prolaze neopaženo, ili da se događaju gotovo preko noći, što izaziva osjećaj bespomoćnosti i gubitka.

U konkretnom slučaju, sedam preostalih pinija predstavljaju posljednji ostatak nekadašnje šume koja je desetkovana urbanizacijom proteklih desetljeća. Njihovo uklanjanje za mnoge nije samo krajobrazni gubitak, već i simbol zanemarivanja kolektivne memorije prostora.

Hoće li biti reakcije nadležnih, ili je i ovo poglavlje već zatvoreno, znat ćemo nakon 16. lipnja. Do tada, ostaje gorak okus još jedne izgubljene borove krošnje u gradu koji je sve manje zelen, a sve više betonski tih.

FOTO: TRN U OKU – ZADAR/FB