Njemački medij otkrio zakulisne igre koje su prethodile izgradnji LNG-a i pohvalio Plenkovića na ustrajnosti

Njemački FAZ u opširnoj reportaži novinara Michalea Martensa opisao je sve detalje, ali i prljave igre koje su prethodile izgradnji tog velebnog projekta koji je velikim slovima ucrtao Hrvatsku na energetsku kartu Europi.

Zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin Hrvatska je neovisna o ruskom plinu i voljna je opskrbljivati susjede u budućnosti, piše njemački dnevnik. Za taj projekt lobirali su i Joe Biden i Donald Trump. Ipak, gradnja je zamalo propala zbog Rusije.

U politici ono što se smatra kratkovidnošću ili dalekovidnošću često nije pitanje vidne oštrine, već trenutka. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je na vlasti od 2016. godine, i njegovi prethodnici dugo su kritizirani i ismijavani zbog plana izgradnje LNG terminala na otoku Krku, u blizini grada Omišlja. Posrijedi je postrojenje u kojem se ukapljeni plin ohlađen na minus 162 Celzijeva stupnja vraća u prvotno stanje i dovodi u mrežu. U ukapljenom stanju plin zauzima samo jednu šestotinu svog normalnog volumena. Odavno je bilo jasno da se cjelokupna godišnja potražnja Hrvatske može pokriti jednim LNG terminalom. Ali otpor tome bio je širok i uporan.

Mirela Ahmetović, načelnica općine Omišalj, borbu protiv projekta učinila je svojim zaštitnim znakom.

„Sve dok budem gradonačelnica, iscrpit ću sva pravna sredstva da zaustavim projekt“, obećavala je socijaldemokratska političarka. Lokalni otpor na najvećem jadranskom otoku podržali su ekološki aktivisti iz cijele Hrvatske, zelena stranka „Možemo“ koja je na vlasti u Zagrebu, razni stručnjaci za energetsko tržište te dio Katoličke crkve. Protiv projekta izjasnio se kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i bivši predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, ali i brojni mediji. Detaljan izvještaj istraživačkog portala „Balkan Insight“ u siječnju 2017. započeo je ovako: „Ekolozi i mještani osuđuju projekt. Stručnjaci govore o bacanju novca poreznih obveznika. Pa zašto Hrvatska gura projekt transformacije popularne turističke destinacije u LNG čvorište?”

Taj predrasudni ton karakterizirao je velik dio izvještavanja o terminalu koji je otvoren u siječnju 2021. Međutim, u sjeni ruske invazije na Ukrajinu, projekt se sada čini mudrim i usmjerenim prema budućnosti, barem u retrospektivi. Američko veleposlanstvo u Zagrebu, koje je oduvijek podržavalo gradnju radi mogućnosti prodaje američkog plina dobivenog metodom frackinga, pohvalilo je „briljantan potez“ Zagreba: „Hrvatska je sada u izvrsnoj poziciji da postane regionalno čvorište za opskrbu energijom i smanji ovisnost susjednih zemalja o Rusiji.“ Amerikanci sada upozoravaju da terminal na Krku treba brzo proširiti.

To sada hrvatska vlada namjerava i učiniti. Premijer Plenković, koji je i čelnik konzervativne vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), u lipnju je najavio povećanje godišnjeg kapaciteta plutajućeg postrojenja sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara. Za Njemačku, s godišnjom potrošnjom od oko 90 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, to ne bi značilo mnogo, ali za Hrvatsku i susjedne zemlje svakako bi. Hrvatska godišnje troši 2,8 milijardi kubičnih metara plina.

Dio proizvodi sama, u zadnje vrijeme oko petine, no trend je u padu.
„Kapacitet već odgovara cjelokupnoj godišnjoj potrošnji Hrvatske, što znači da je zemlja u biti već potpuno neovisna o ruskom prirodnom plinu“, kaže Sebastian Rogač, ravnatelj Uprave za multilateralu u Ministarstvu vanjskih poslova RH.
„Predstojećim proširenjem Hrvatska će također moći pokriti godišnje potrebe nekoliko susjednih zemalja i barem ublažiti nestašicu na ostalim tržištima.“

Preko terminala bi se mogla pokriti i bosanska potrošnja

Slovenija, koja godišnje troši samo 0,8 milijardi kubičnih metara plina, već je spojena na hrvatsku mrežu plinovodom koji ide od Krka do slovenskog pograničnog grada Rogatca. Plinom s Krka bi se mogla pokriti i puno manja godišnja potrošnja BiH (0,2 milijarde kubičnih metara). Bosna trenutno prima ruski plin samo kroz plinovod iz Srbije i entiteta koji je pod kontrolom Srba, Republike Srpske.